Nestale osobe u Domovinskom ratu
Opće informacije o nestalima
Nestali - možete li pomoći u njihovu pronalaženju?
Uprava za zatočene i nestale nadležna je za provođenje radnji usmjerenih na traženje osoba nestalih i nasilno odvedenih tijekom Domovinskoga rata. Uprava obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih te ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka.
Dodatne informacije o modelu potrage za nestalim osobama koji razvija Uprava za zatočene možete pronaći u temi Hrvatski model traženja nestalih osoba.
Knjiga nestalih osoba na području Republike Hrvatske
Namjena Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske jest pomoći obiteljima u ostvarenju prava na istinu o sudbini svojih članova. Knjiga je sredstvo u procesu traženja, ali i poticaj široj javnosti da pruži dodatna saznanja kojima eventualno raspolaže.
Četvrto izdanje Knjige sadrži ažurirani popis osoba nestalih na području Republike Hrvatske i otvorenih zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka, sa stanjem od 1. svibnja 2015. godine.
Sve informacije koje mogu pomoći u traženju nestalih osoba možete dojaviti i anonimno, telefonom, telefaksom i e-poštom.
Ako posjedujete informacije koje bi mogle pomoći u potrazi za nestalim osobama svoja saznanja možete dojaviti putem:
- anonimnog telefona 072/111-111
- telefona Uprave za zatočene i nestale 01/2308-759
- telefaksa Uprave za zatočene i nestale 01/6195-951
- elektroničke pošte stjepan.sucic@branitelji.hr; uznDr@branitelji.hr
- osobno u Upravi za zatočene i nestale
U slučaju dojave informacija koje mogu pomoći u procesu traženja nestalih osoba, Uprava za zatočene i nestale jamči zaštitu osobnih podataka i anonimnosti.
Korisne informacije
Da bi osoba bila uvrštena u evidenciju nestalih osoba potrebno je:
-
da se radi o osobi čija je sudbina, odnosno mjesto gdje se nalazi nepoznato, a nema ili još uvijek nema dokaza o njenoj smrti,
-
da je njen nestanak vezan uz Domovinski rat
-
da je tražitelj pokrenuo postupak traženja, odnosno ispunio upitnik o traženju
-
Kako bi se pokrenuo postupak traženja za nestalom osobom, potrebno je ispuniti upitnik o traženju u Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja ili u Hrvatskom Crvenom križu u sjedištu, odnosno općinskim i/ili gradskim društvima Crvenoga križa
-
Ukoliko se postupak traženja pokreće u inozemstvu, upitnik o traženju se ispunjava pri uredu Međunarodnog odbora Crvenog križa
-
U "Knjizi osoba nestalih na području Republike Hrvatske"
-
Istovjetan popis dostupan je i na stranicama Hrvatskog Crvenog križa (www.hck.hr) te na stranicama Međunarodnog odbora Crvenog križa (www.icrc.org)
-
U Upravi za zatočene i nestale
-
Nestala osoba se, na zahtjev obitelji (najčešće zbog rješavanja određenih statusnih pitanja) sudskim putem može proglasiti umrlom i ako nije pronađena. Proglašenje nestale osobe umrlom ne utječe na proces traženja koji se nastavlja na istovjetan način kao da osoba nije proglašena umrlom
Saznanja o nestalim osobama i mjestima prikrivenih grobnica prikupljaju se iz svih raspoloživih izvora:
-
Nadležnih tijela Republike Hrvatske
-
Pregovora s drugim državama (Republika Srbija i BiH)
-
Međunarodnih i nevladinih organizacija te
-
Građana
-
Kako bi se olakšala dojava saznanja o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, uveden je dodatni mehanizam – telefonska linija za anonimne dojave pozivnog broja 072/111-111
-
Detaljne informacije o mogućim neregistriranim mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
-
Detaljne informacije o osobama koje bi mogle znati za mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica
-
Detaljne informacije o tome što se dogodilo nestaloj osobi
-
Detaljne informacije o tome tko bi mogao znati što se dogodilo nestaloj osobi
-
Telefonom za anonimne dojave – govornim automatom Uprave za zatočene i nestale – 072/111-111
-
Telefonom Uprave za zatočene i nestale: +385 1 2308-759
-
Telefaksom Uprave za zatočene i nestale: + 385 1 6195-951
-
Elektroničkom poštom: stjepan.sucic@branitelji.hr te uznDr@branitelji.hr
-
Osobno u prostorijama Uprave za zatočene i nestale: Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb
-
Uprava jamči zaštitu osobnih podataka osobama koje dojave saznanja
-
Provjera (u službenim evidencijama Uprave) radi li se o novim ili već poznatim informacijama
-
Ako se radi o novim informacijama o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, čim bude moguće započeti će se s terenskim istraživanjima (probna iskapanja, geološka ispitivanja itd.)
-
U slučaju vjerodostojne dojave, Uprava za zatočene i nestale provodi ekshumaciju posmrtnih ostataka, slijedi njihova identifikacija te dostojan pokop u skladu sa željama obitelji pronađene osobe
-
Ekshumacija podrazumijeva pronalaženje posmrtnih ostataka i drugih dokaza iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica. Ostaci se prikupljaju na način koji olakšava identifikaciju a informacije o lokaciji se dokumentiraju.
-
Temeljem prikupljenih i objedinjenih podataka o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, Uprava za zatočene i nestale sačinjava plan ekshumacija koji obuhvaća saznanja o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
-
Sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske, Uprava za zatočene i nestale organizira provođenje ekshumacije te koordinira sudionicima u procesu ekshumacije (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, nadležna državna odvjetništva i sudovi te medicinske ustanove)
-
Tijek procesa ekshumacije se dokumentira
U procesu ekshumacija sudjeluje veći broj čimbenika koji obavljaju zadaće iz svoga djelokruga:
-
Nadležno državno odvjetništvo
-
Nadležni županijski sud
-
Ministarstvo unutarnjih poslova - nadležna policijska uprava
-
Ministarstvo obrane – Odjel za ekshumacije
-
Ministarstvo zdravlja, odnosno nadležna sudsko-medicinska ustanova
-
O procesu ekshumacije Uprava za zatočene i nestale obavještava međunarodne organizacije koje se u svom djelokrugu bave ovim pitanjem, a koje mogu uputiti svoje stručne promatrače da prate cijeli tijek procesa ekshumacija
-
Temeljem bilateralnih dogovora, u određenim slučajevima, Uprava za zatočene i nestale, na proces ekshumacije poziva i predstavnike nadležnih tijela za traženje nestalih osoba iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine
U procesu ekshumacija, prioritet imaju sljedeće lokacije:
-
Lokacije na kojima su ugroženi posmrtni ostaci (posmrtni ostaci na površini i slično)
-
Lokacije čiju ekshumaciju zbog potreba istrage nalažu pravosudna tijela
-
Neregistrirane masovne i pojedinačne grobnice
-
Budući u postupku ekshumacije sudjeluju nadležna tijela (MUP i pravosudna tijela) prema mjesnoj nadležnosti na razini županije, prioritet imaju one ekshumacije za koje postoji kritična količina informacija za jednu županiju
-
Nakon ekshumacije posmrtnih ostataka, isti se s ciljem obrade i identifikacije prevoze u znanstveno-medicinske ustanove, gdje se provodi njihova obrada klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA (iz ostataka kostiju izolira se DNA)
-
Nalazi obrade posmrtnih ostataka klasičnim sudsko-medicinskim metodama dostavljaju se Upravi za zatočene i nestale koja temeljem usporedbe ante-mortalnih (zaživotnih) s post-mortalnim podacima (podaci o posmrtnim ostacima nakon ekshumacije) te usporedbe podataka o okolnostima nestanka s onima o okolnostima pronalaska utvrđuje preliminarni identitet
-
Usporedo, nalazi obrade posmrtnih ostataka metodom analize DNA uspoređuju se s nalazima obrade uzoraka krvi koje su dali krvni srodnici nestalih osoba
-
Kada i jedni i drugi nalazi ukazuju na istu osobu, Uprava za zatočene i nestale organizira završnu identifikaciju posmrtnih ostataka na koju se pozivaju članovi obitelji. Osoba je konačno identificirana kada obitelj prihvati identifikaciju i potpiše prijavu činjenice smrti
-
stanju posmrtnih ostataka
-
raspoloživim uzorcima krvi i srodstvu donatora te
-
tehnološkom napretku (kao općem okviru)
-
U pojedinačnim slučajevima, moguće je da je prilikom identifikacije došlo do pogrešnog prepoznavanja
-
Pogrešno prepoznavanje moguće je u slučajevima kad je riječ o masovnim grobnicama s homogenim žrtvama (slične okolnosti stradavanja, slične fizičke karakteristike žrtava i dr. ) i o masovnim grobnicama s izmiješanim posmrtnim ostacima
-
Kako bi se otklonile pogreške u identifikaciji, provode se dodatne obrade posmrtnih ostataka i svakom slučaju pristupa se individualno
-
DNA je molekula u obliku lanca koja predstavlja nasljedni materijal i nalazi se u gotovo svim stanicama ljudskog tijela
-
Osim jednojajčanih blizanaca, ne postoje osobe koje imaju identičnu DNA
-
Zbog načina na koji se DNA nasljeđuje, informacije koje nosi DNA živućih srodnika, može se podudarati s DNA izoliranom iz posmrtnih ostataka
-
Da bi se pronašlo podudaranje DNA, najmanje jedan član obitelji mora dati referentni uzorak krvi iz kojeg se izolira DNA, ali više dostupnih referentnih uzoraka, znači veće izglede za podudaranje
-
Idealna krvna referenca (uzorak krvi s izoliranom DNA) dobiva se od oca i/ili majke nestale osobe. Ako to nije moguće, poželjni su uzorci od ostalih nasljednika krvnog srodstva - braće i sestara, te djece (pri čemu se uzimaju uzorci krvi i od njihove majke budući se u takvim slučajevima utvrđuje klasično očinstvo).
-
Kada profil DNA nestale osobe i profil DNA članova obitelji pokažu postojanje krvnog srodstva, to se naziva „podudaranje DNA“ ili drugim riječima, identifikacija zasnovana na DNA.
-
Ako nestala osoba nema krvnih srodnika, moguće je izvršiti ekshumaciju umrlog krvnog srodnika, izolirati DNA iz njegovih posmrtnih ostataka te utvrditi ima li podudaranja s posmrtnim ostacima nestale osobe
-
Primjena ove metodologije, zbog složenosti, ograničena je na ciljane slučajeve
-
Za sve informacije i dogovor za davanje uzoraka krvi potrebno je kontaktirati Upravu za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja koja će uzimanje uzoraka krvi dogovoriti s najbližim DNA laboratorijem
-
Ako zbog lošeg zdravstvenog stanja i pokretljivosti osoba nije u mogućnosti otići do najbližeg DNA laboratorija, Uprava će organizirati uzimanje uzoraka krvi putem mobilnog tima
-
Za potrebe identifikacije metodom analize DNA, pri davanju uzoraka krvi nije potrebno suzdržati se od jela i uzimanja redovne terapije
Dvije su osnovne skupine razloga uslijed kojih izostaju pozitivne identifikacije metodom analize DNA:
-
Prvu skupinu čine razlozi koji se odnose na posmrtne ostatke (posmrtni ostaci nepodobni za obradu metodom analize DNA jer su različiti utjecaji iz okoline razgradili i potpuno uništili DNA u posmrtnim ostacima – paljevine, sitni fragmenti kostiju)
-
Drugu skupinu čine razlozi koji se odnose na nedostatak odnosno manjak uzoraka krvi relevantnih krvnih srodnika
-
U svim slučajevima kada je to moguće, identifikacija se provodi temeljem nalaza obrade posmrtnih ostataka klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA
-
Međutim, ako se DNA uzorak ne može izolirati iz posmrtnih ostataka ili nema referentnih uzoraka članova obitelji, u nekim je slučajevima moguće izvršiti identifikaciju na temelju dokaza o specifičnim antropološkim i medicinskim karakteristikama, osobnim predmetima te okolnostima
-
Budući da mnogi dokazi ovog tipa nisu pouzdani, mora ih se koristiti vrlo oprezno i samo u slučaju kad je krajnji, kombinirani dokaz izvjestan
-
Posmrtni ostaci koji nisu identificirani, obrađeni su klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA; Nalazi obrade posmrtnih ostataka dostavljeni su Upravi za zatočene i nestale
-
Neidentificirani posmrtni ostaci dostojno su pohranjeni u zajedničkim, u tu svrhu izgrađenim grobnicama na Gradskom groblju „Mirogoj“ u Zagrebu te na Centralnom groblju u Osijeku
-
Posmrtni ostaci čija se identifikacija očekuje u skorije vrijeme, privremeno su prikladno pohranjeni u znanstveno-medicinskim ustanovama
-
Nakon što je obavljena konačna identifikacija, obitelj u kontaktu s Upravom za zatočene i nestale dogovara mjesto i vrijeme pokopa
-
Uprava za zatočene i nestale organizira pogrebnu opremu te prijevoz posmrtnih ostataka do mjesta pokopa u Republici Hrvatskoj, odnosno do odgovarajućeg graničnoga prijelaza, ako je pokop izvan Republike Hrvatske
Dokumenti
- Knjiga nestalih osoba na području Republike Hrvatske (4519kb)
- Letak Nestali (170kb)
- Letak - Uzorak krvi (234kb)