Nestale osobe u Domovinskom ratu

Da bi osoba bila uvrštena u evidenciju nestalih osoba potrebno je da se radi o osobi:

 

• čija je sudbina, odnosno mjesto ukopa posmrtnih ostataka nepoznato

 

• koja je u trenutku nestanka imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske ili osobi stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

 

• čiji je nestanak ili stradavanje vezano uz Domovinski rat

 

• da je tražitelj prijavio nestanak, odnosno ispunio odgovarajući upitnik o traženoj osobi

Postupak traženja osobe pokreće se temeljem prijave člana obitelji.

Kada nema živih članova obitelji, postupak traženja može pokrenuti druga osoba. Iznimno, u određenim slučajevima, postupak traženja može pokrenuti i Ministarstvo po službenoj dužnosti, na temelju pouzdanih podataka o nestanku osobe.
 

• Prijava se podnosi se Ministarstvu hrvatskih branitelja izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa, Međunarodnoga odbora Crvenoga križa, društva Crvenoga križa ili Crvenog polumjeseca ili diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj podnositelj prijave boravi

• U "Knjizi osoba nestalih na području Republike Hrvatske" (branitelji.gov.hr)

 

• Istovjetan popis dostupan je i na stranicama Hrvatskog Crvenog križa (www.hck.hr) te na stranicama Međunarodnog odbora Crvenog križa (www.icrc.org)

 

• U Upravi za zatočene i nestale, neposredno

Nestala osoba se, na zahtjev obitelji (najčešće zbog rješavanja određenih statusnih pitanja), sudskim putem može proglasiti umrlom i ako nije pronađena. Proglašenje nestale osobe umrlom ne utječe na proces traženja koji se nastavlja na istovjetan način kao da osoba nije proglašena umrlom.

Saznanja o nestalim osobama i mjestima prikrivenih grobnica prikupljaju se iz svih raspoloživih izvora:

 

• nadležnih tijela Republike Hrvatske,

• pregovora s drugim državama (Republika Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora),

• međunarodnih i nevladinih organizacija te

• građana.

Za pronalazak nestalih i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, korisne su informacije i dokumentacija o:
 

• mjestima prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica,

 

• mjestima na koja su premješteni posmrtni ostaci iz masovnih i pojedinačnih grobnica, tzv. sekundarne grobnice,

 

• osobama koje bi mogle znati za mjesta masovnih i pojedinačnih te sekundarnih grobnica,

 

• detaljne informacije o tome što se dogodilo nestaloj osobi,

 

• detaljne informacije o tome tko bi mogao znati što se dogodilo nestaloj osobi.

Informacije o prikrivenim grobnicama te nestalim i smrtno stradalim osobama za koje nije poznato mjesto ukopa mogu se dojaviti:
 

• Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno nadležnim policijskim upravama

 

• Sigurnosno-obavještajnim agencijama

 

• Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja

Informacije o prikrivenim grobnicama te nestalim i smrtno stradalim osobama za koje nije poznato mjesto ukopa, Upravi za zatočene i nestale, mogu se dojaviti:
 

• telefonom za anonimne dojave, govornim automatom Uprave za zatočene i nestale – 072/111-111

 

• telefonom Uprave za zatočene i nestale: +385 1 2308-759

 

• telefaksom Uprave za zatočene i nestale: + 385 1 6195-951

 

• elektroničkom poštom: stjepan.sucic@branitelji.hr te uznDr@branitelji.hr

 

• poštom na adresu Ministarstva hrvatskih branitelja, Uprave za zatočene i nestale, Trg Nevenke Topalušić 1, 10 000 Zagreb

 

• osobno u Ministarstvu hravtskih branitelja, Upravi za zatočene i nestale: Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb

• Provjera (u službenim evidencijama i arhivskom gradivu Uprave) radi li se o novim ili već poznatim informacijama.

Ako se radi o novim informacijama o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, čim bude moguće započeti će se s terenskim izvidima i istraživanjima (snimanje lokacije, geološka ispitivanja, probna iskapanja, itd.).

U slučaju vjerodostojne dojave, Uprava za zatočene i nestale provodi ekshumaciju posmrtnih ostataka, slijedi njihova identifikacija te dostojan pokop u skladu sa željama obitelji pronađene osobe.

• Fizička osoba koja pruži informacije i dokumentaciju od značaja za rješavanje slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa može biti nagrađena za dostavljene informacije i dokumentaciju.

 

• Pravo na nagradu za dostavljene informacije i dokumentaciju, ostvaruje se nakon rješavanja slučaja nestale, odnosno smrtno strale osobe za koju nije poznato mjesto ukopa.

Temeljem prikupljenih i objedinjenih podataka o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, Uprava za zatočene i nestale sačinjava plan ekshumacija koji obuhvaća saznanja o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica.

Sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske, Uprava za zatočene i nestale organizira provođenje ekshumacije te koordinira sudionicima u procesu ekshumacije (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, nadležna državna odvjetništva i sudovi te medicinske ustanove).

Tijek procesa ekshumacije se dokumentira.

Način određivanja iznosa nagrade, isplate nagrade te ostala pitanja od značaja za nagrađivanje, uređena su Pravilnikom o načinu nagrađivanja za dostavljene informacije i dokumentaciju o osobama nestalim u Domovinskom ratu

Temeljni kriteriji za nagrađivanje su:
 

• Preciznost informacija i dokumentacije o lokaciji pojedinačne ili masovne grobnice

 

• Broj riješenih slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i

 

• Postojanje posebnih okolnosti i relevantnosti informacija i dokumentacije o osobama nestalim u Domovinskom ratu i smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.

Ekshumacija podrazumijeva pronalaženje posmrtnih ostataka i drugih dokaza iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica. Ostaci se prikupljaju na način koji olakšava identifikaciju, a informacije o lokaciji se dokumentiraju.

U procesu ekshumacija, uz Upravu za zatočene i nestale, sudjeluje veći broj čimbenika koji obavljaju zadaće iz svoga djelokruga:
 

• nadležno državno odvjetništvo,

• nadležni sudac istrage,

• Ministarstvo unutarnjih poslova - nadležna policijska uprava,

• Ministarstvo obrane – Odjel za ekshumacije i tim Vojno-obavještajne satnije GOMBR-e,

• nadležna znanstveno-medicinska ustanova,

• temeljem bilateralnih dogovora, u određenim slučajevima, Uprava za zatočene i nestale, na proces ekshumacije poziva i predstavnike nadležnih tijela za traženje nestalih osoba iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.

U procesu ekshumacija, prioritet imaju sljedeće lokacije:
 

• lokacije na kojima su ugroženi posmrtni ostaci (posmrtni ostaci na površini i slično)

• lokacije čiju ekshumaciju, zbog potreba istrage, nalažu pravosudna tijela

• neregistrirane masovne i pojedinačne grobnice

Budući u postupku ekshumacije sudjeluju nadležna tijela (MUP i pravosudna tijela) prema mjesnoj nadležnosti na razini županije, prioritet imaju one ekshumacije za koje postoji kritična količina informacija za jednu županiju.

Nakon ekshumacije posmrtnih ostataka, isti se radi obrade i identifikacije, prevoze u znanstveno-medicinske ustanove, gdje se provodi njihova obrada klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA (iz ostataka kostiju izolira se DNA).

Nalazi obrade posmrtnih ostataka klasičnim sudsko-medicinskim metodama dostavljaju se Upravi za zatočene i nestale koja temeljem usporedbe ante-mortalnih (zaživotnih) s post-mortalnim podacima (podaci o posmrtnim ostacima nakon ekshumacije) te usporedbe podataka o okolnostima nestanka s onima o okolnostima pronalaska, utvrđuje preliminarni identitet.

Usporedo, nalazi obrade posmrtnih ostataka metodom analize DNA uspoređuju se s nalazima obrade uzoraka krvi koje su dali krvni srodnici nestalih osoba.

Kada i jedni i drugi nalazi ukazuju na istu osobu, Uprava za zatočene i nestale organizira završnu identifikaciju posmrtnih ostataka na koju se pozivaju članovi obitelji.

Osoba je identificirana kada obitelj prihvati identifikaciju i potpiše prijavu činjenice smrti

• stanju posmrtnih ostataka

• raspoloživim uzorcima krvi i srodstvu donatora te

• tehnološkom napretku (kao općem okviru)

U pojedinačnim slučajevima, moguće je da je prilikom identifikacije došlo do pogrešnog prepoznavanja.

Pogrešno prepoznavanje moguće je u slučajevima kad je riječ o masovnim grobnicama s homogenim žrtvama (slične okolnosti stradavanja, slične fizičke karakteristike žrtava i dr. ) i o masovnim grobnicama s izmiješanim posmrtnim ostacima.

Kako bi se otklonile pogreške u identifikaciji, provode se dodatne obrade posmrtnih ostataka i svakom slučaju pristupa se individualno.

• DNA je molekula u obliku lanca koja predstavlja nasljedni materijal i nalazi se u gotovo svim stanicama ljudskog tijela

 

• Osim jednojajčanih blizanaca, ne postoje osobe koje imaju identičnu DNA.

Zbog načina na koji se DNA nasljeđuje, informacije koje nosi DNA živućih srodnika, može se podudarati s DNA izoliranom iz posmrtnih ostataka.

Da bi se pronašlo podudaranje DNA, najmanje jedan član obitelji mora dati referentni uzorak krvi iz kojeg se izolira DNA, ali više dostupnih referentnih uzoraka, znači veće izglede za podudaranje.

Idealna krvna referenca (uzorak krvi s izoliranom DNA) dobiva se od oca i/ili majke nestale osobe. Ako to nije moguće, poželjni su uzorci od ostalih nasljednika krvnog srodstva - braće i sestara, te djece (pri čemu se uzimaju uzorci krvi i od njihove majke budući se u takvim slučajevima utvrđuje klasično očinstvo).

Kada profil DNA nestale osobe i profil DNA članova obitelji pokažu postojanje krvnog srodstva, to se naziva „podudaranje DNA“ ili drugim riječima, identifikacija zasnovana na DNA.

Ako nestala osoba nema krvnih srodnika, moguće je provesti ekshumaciju umrlog krvnog srodnika, izolirati DNA iz njegovih posmrtnih ostataka te utvrditi ima li podudaranja s posmrtnim ostacima nestale osobe.

Primjena ove metodologije, zbog složenosti, ograničena je na slučajeve kod kojih se pretpostavlja identitet, ciljane slučajeve.

Za sve informacije i dogovor za davanje uzoraka krvi potrebno je kontaktirati Upravu za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja koja će uzimanje uzoraka krvi dogovoriti s najbližim DNA laboratorijem.

Ako zbog lošeg zdravstvenog stanja i pokretljivosti osoba nije u mogućnosti otići do najbližeg DNA laboratorija, Uprava će organizirati uzimanje uzoraka krvi putem mobilnog tima.

Za potrebe identifikacije metodom analize DNA, pri davanju uzoraka krvi nije potrebno suzdržati se od jela i uzimanja redovne terapije.

Dvije su osnovne skupine razloga uslijed kojih izostaju pozitivne identifikacije metodom analize DNA:
 

• prvu skupinu čine razlozi koji se odnose na posmrtne ostatke (posmrtni ostaci nepogodni za obradu metodom analize DNA jer su različiti utjecaji iz okoline razgradili i potpuno uništili DNA u posmrtnim ostacima – paljevine, sitni fragmenti kostiju)

• drugu skupinu čine razlozi koji se odnose na nedostatak odnosno manjak uzoraka krvi relevantnih krvnih srodnika.

U svim slučajevima kada je to moguće, identifikacija se provodi temeljem nalaza obrade posmrtnih ostataka klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA.

Međutim, ako se DNA uzorak ne može izolirati iz posmrtnih ostataka ili nema referentnih uzoraka članova obitelji, u nekim je slučajevima moguće identifikaciju provesti temeljem dokaza o specifičnim antropološkim i medicinskim karakteristikama, osobnim predmetima te okolnostima.

Budući da mnogi dokazi ovog tipa nisu pouzdani, mora ih se koristiti vrlo oprezno i samo u slučaju kad je krajnji, kombinirani dokaz izvjestan.

Posmrtni ostaci koji nisu identificirani, obrađeni su klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA; Nalazi obrade posmrtnih ostataka dostavljeni su Upravi za zatočene i nestale.

Neidentificirani posmrtni ostaci dostojno su pohranjeni u zajedničkim, u tu svrhu izgrađenim grobnicama na Gradskom groblju „Mirogoj“ u Zagrebu te na Centralnom groblju u Osijeku.

Posmrtni ostaci čija se identifikacija očekuje u skorije vrijeme, privremeno su prikladno pohranjeni u znanstveno-medicinskim ustanovama.

Nakon što je obavljena završna identifikacija, obitelj u kontaktu s Upravom za zatočene i nestale dogovara mjesto i vrijeme pokopa.

Uprava za zatočene i nestale organizira pogrebnu opremu te prijevoz posmrtnih ostataka do mjesta pokopa u Republici Hrvatskoj, odnosno do odgovarajućeg graničnoga prijelaza, ako je pokop izvan Republike Hrvatske.