Žrtve II. svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja

Opće informacije o žrtvama Drugog svjetskog rata i žrtvama poslijeratnog razdoblja

Sukladno međunarodnom humanitarnom pravu, Ženevskoj konvenciji, Rezoluciji 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, kao i stajalištu Republike Hrvatske da vojne i civilne osobe koje su zbog ratnog djelovanja u Drugom svjetskom ratu i u poslijeratnom razdoblju izgubile život imaju pravo na dostojno vječno počivalište, Republika Hrvatska donijela je Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Za njegovo provođenje zadužena je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
 

Ako posjedujete informacije o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, svoja saznanja možete dojaviti putem:

  • anonimnog telefona 072/111-111
  • telefona Uprave za zatočene i nestale 01/2308-759
  • telefaksa Uprave za zatočene i nestale 01/6195-951
  • osobno u Upravi za zatočene i nestale (Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb)
 

Korisne informacije

1. Kako se pokreće postupak istraživanja pojedinačne ili masovne grobnice žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja?
  • Prijavom fizičke i/ili pravne osobe Ministarstvu hrvatskih branitelja
  • Vlastitim istraživanjima Ministarstva hrvatskih branitelja


Kako je uglavnom riječ o neobilježenim i prikrivenim grobnim mjestima koje tek treba utvrditi i istražiti Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje operativno provodi navedene zadaće, prilagodilo je metode prikupljanja, objedinjavanja i analize podataka te metode istraživanja krajnjem cilju, a to je: na što ekonomičniji način, uz korištenje postojećih resursa i saznanja drugih institucija što preciznije i pouzdanije utvrditi mjesta na kojima se nalaze masovni grobovi iz razdoblja Drugog svjetskoga rata i poslijeratnoga razdoblja.

Kada dokazi prikupljeni za pojedinu lokaciju udovoljavaju kriteriju utemeljene sumnje ta se lokacija smatra pripremljenom za probna iskapanja, odnosno ekshumaciju i utvrđivanje broja posmrtnih ostataka. Istraživanje se smatra završenim sa završetkom probnih iskapanja. Ukoliko se iskapanjima utvrdi postojanje grobnice, sukladno Zakonu utvrđuje se broj žrtava kao i drugi parametri potrebni za obilježavanje te lokacije (okolnosti stradavanja, kolektivni identitet žrtava, ako postoje uvjeti i osobni identitet žrtava).

Ako probna iskapanja ne potvrde sumnju u masovnu grobnicu, konstatira se negativan nalaz, a ovisno o sadržaju podupiruće dokumentacije slučaj se ili zatvara ili se nastavlja daljnja obrada, kako bi se utvrdila lokacija.

Ministarstvo hrvatskih branitelja će:
 
  • Prikupiti i obraditi podatke i arhivske građe o žrtvama
 
  • Istražiti groblja u suradnji s relevantnim subjektima
 
  • Utvrditi broj posmrtnih ostataka u pronađenim grobnicama
 
  • Urediti pronađena groblja i njihove pristupne putove, postaviti natpise na uređena groblja i provoditi nadzor nad njihovim održavanjem
 
  • Evidentirati sva utvrđena groblja
2. U kojim se slučajevima poduzima ekshumacija i premještaj posmrtnih ostataka?
  • U slučajevima kad je to u javnom interesu

  • U slučajevima kad su posmrtni ostaci pronađeni prilikom infrastrukturnih, urbanističkih, arheoloških, speleoloških i drugih poslova i radova

3. Kada i na koji način je moguće provoditi identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava?

  • Ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja, a temeljem standardnog operativnog postupanja pri istraživanju (postupak opisan pod br.1), odnosno temeljem dostupnih pisanih, usmenih izvora i dostupnih materijalnih dokaza pronađenih prilikom iskopavanja, Ministarstvo će odlučiti o mogućnostima provedbe identifikacije sukladno Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
 
  • S obzirom na protok vremena, u većini slučajeva provodi se identifikacija prema utvrđenim okolnostima događaja koji su prethodili stradavanju.
 
  • Nadležna županijska državna odvjetništva u posebnim slučajevima mogu zatražiti provedbu DNA analize.
 
  • Provedbu DNA može zatražiti obitelj, odnosno živući srodnici, ali u tom slučaju troškove identifikacije snosi podnositelj zahtjeva.
 
  • Što se tiče same provedbe DNA analize iz uzorka starog koštanog materijala, u obzir treba uzeti protok vremena te okolnosti u kojima su se posmrtni ostaci nalazili budući da razni faktori utječu na samu uspješnost izolacije DNA profila iz koštanog uzorka  i usporedbe sa živućim srodnicima. Navedeno predstavlja ozbiljan problem u slučajevima kada se radi o masovnim grobnicama i krškim jamama, odnosno kada su posmrtni ostaci jako izmiješani, odnosno kada nije moguće provesti individualizaciju svakog pojedinca. U tim slučajevima postoji mogućnost provedbe DNA analize na način da se samo potvrdi kako se tražena osoba nalazi među izmiješanim posmrtnim ostacima, međutim kako bi se takvo što utvrdilo potrebno je provesti cjelokupnu DNA analizu na svim relevantnim kostima prisutnima na slučaju (nekad se radi od više desetaka do stotina uzorka) te takvo što nije preporučljivo zbog prethodno navedene problematike. Nadalje, potrebno je naglasiti kako ne postoji baza sa DNA profilima svih ekshumiranih žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Kako bi ona bila uspješno korištena, trebala je biti formirana od samih početaka istraživanja i iskapanja žrtava navedenog razdoblja, međutim tada DNA metodologija nije bila na razini na kojoj je danas, a također nije postojala ni tehnologija koju danas koristimo.
4. U kojim se okolnostima i na koji način može provesti ekshumacija posmrtnih ostataka na zahtjev obitelji žrtava?
  • Obitelj treba podnijeti zahtjev za ekshumacijom i prijenosom posmrtnih ostataka Ministarstvu hrvatskih branitelja, a Ministarstvo može dopustiti ekshumaciju i prijenos posmrtnih ostataka samo kada su oni pokopani u pojedinačnoj grobnici i/ili kada je moguća njihova nesporna identifikacija
5. Tko je dužan osigurati odgovarajuće mjesto za pokop, dostojno trajno zbrinjavanje posmrtnih ostataka žrtava?
Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb, na čijem su području pronađeni posmrtni ostaci žrtava, dužni su osigurati odgovarajuće mjesto za dostojno trajno zbrinjavanje posmrtnih ostataka, osim u slučaju drugačijeg zahtjeva članova obitelji/srodnika žrtava. Grobno mjesto treba biti osigurano prije samog početka postupka ekshumacije, a nakon provedenog probnog iskapanja i potvrđivanja lokacije pronalaskom posmrtnih ostataka

Iz potrebe da posmrtni ostaci budu dostojno pokopani, Ministarstvo hrvatskih branitelja u kontaktu s nadležnom jedinicom lokalne samouprave dogovara osiguravanje odgovarajućeg mjesta, odnosno izgradnju grobnice/kosturnice na mjesnim groblju. Izgradnju grobnice/kosturnice na mjesnim groblju nadležna jedinica lokalne samouprave provodi samostalno.

Ministarstvo hrvatskih branitelja osigurava svu stručnu pomoć pri organizaciji obreda pokopa, koji se prethodno usuglašava između poznatih srodnika žrtava, predstavnika nadležne jedinice lokalne samouprave, predstavnika civilnih udruga i mjesne crkve.

Ministarstvo hrvatskih branitelja o svom trošku obavlja obradu posmrtnih ostataka i njihovu pripremu za pokop, prijevoz posmrtnih ostataka do mjesta pokopa, te osigurava lijes, križ i zastavu Republike Hrvatske.
6. Što je s posmrtnim ostacima vojnika i osoba s područja Republike Hrvatske, poginulih u Drugom svjetskom ratu ili umrlih u Drugom svjetskom ratu u inozemstvu?
  • Ustanovit će se evidencija hrvatskih vojnih groblja u inozemstvu

  • Temeljem međudržavnih ugovora, skrbit će se o hrvatskim vojnim grobljima u inozemstvu

  • Na prijedlog Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, moguće je inicirati zaključenje ugovora s državama s kojima to do sada nije učinjeno

7. Kakav je postupak prema posmrtnim ostacima pripadnika stranih oružanih sila koji se pronađu na području Republike Hrvatske?
  • Ministarstvo obavještava njihovu matičnu državu putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove

  • Na zahtjev matične države Ministarstvo će dopustiti ekshumaciju i prijenos posmrtnih ostataka u matičnu državu ili uređenje vojnog groblja na području novootkrivenog groblja ili ekshumaciju i premještaj posmrtnih ostataka na drugo mjesto


 

8. S kojim državama Republika Hrvatska ima zaključene međudržavne ugovore/sporazume ili druge međunarodne akte?
Međudržavni sporazumi sklopljeni su sa:
 
  • Saveznom Republikom Njemačkom
  • Talijanskom Republikom
  • Republikom Slovenijom


Memorandumom o suglasnosti u provođenju postupaka istraživanja, pronalaženja i prijenosa posmrtnih ostataka sklopljen je sa
 
  • Sjedinjenim Američkim Državama
9. Na koji će način Ministarstvo hrvatskih branitelja skrbiti o utvrđenim vojnim grobljima, grobljima žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja?
  • Uređenjem novo-otkrivenih groblja, ali i njihovim obilježavanjem postavljanjem jedinstvenog obilježja na utvrđena groblja

  • Utvrđivanjem groblja od iznimne kulturno-povijesne vrijednosti

  • Vođenjem evidencije o grobljima

  • Nadzorom nad obvezom održavanja groblja koja je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba