Istraživanje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja

Slika /slike/sistematski.jpg

Ministarstvo branitelja je u lipnju 2012. godine s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo potpisalo Sporazum o provođenju znanstveno-istraživačkog projekta "Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji".

Završena je prva faza projekta u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u kojoj je uspoređena smrtnost hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata sa smrtnosti u općoj populaciji. Prema dostupnim podacima od 1998. do 2010. godine umrlo je 24.249 hrvatskih branitelja (4,84%). Preliminarni rezultati ukazuju kako je najveći broj preminulih osoba umro od novotvorina (tumora), potom slijede preminuli od bolesti cirkulacijskog sustava (infarkt, moždani udar i sl.), te od posljedica ozljeda, trovanja i drugih sličnih uzroka. Prema postojećim podacima primarni uzrok smrtnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj su bolesti cirkulacijskog i krvožilnog sustava, dok su prema gore navedenim preliminarnim rezultatima primarni uzrok smrtnosti u populaciji hrvatskih branitelja novotvorine (tumori).

Stoga će konačna usporedba s podacima iz opće populacije pokazati može li se govoriti o značajnom porastu pojave tumora među braniteljskom populacijom. Budući da se radi o vrlo opsežnim bazama podataka (501.701 hrvatski branitelj) još je uvijek u tijeku druga faza projekta u kojoj se uspoređuje pobol hrvatskih branitelja u odnosu na opću populaciju. Pobol se prati prema hospitalnom liječenju. Očekujemo da će se dobivanjem cjelovitih rezultata dobiti dijagnoza po međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB10) za oboljele branitelje te usporedba bolesti od kojih boluje opća populacija u usporedbi s populacijom branitelja, broj bolničkih liječenja po godinama te usporedba dobi bolesnika. Prema dobivenim rezultatima predložit će se preventivni pristup u ovoj populaciji kroz sustav sistematskih pregleda, promoviranje ciljanih pretraga te ciljani probir za bolesti s najvećom smrtnosti.

U okviru Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata razvili smo cjeloviti sustav psihosocijalne i zdravstvene skrbi te kroz djelovanje centara za psihosocijalnu pomoć na županijskoj razini, regionalnih centara za psihotraumu i Centra za krizna stanja, nastojimo osigurati kontinuiranu psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć. Ministarstvo branitelja je sa sistematskim pregledima nastavilo i u 2014. godini.