Info
Opće informacije o nestalima
Agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine prouzročila je i neizvjesnost o sudbini 18.000 zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Suočena s problemom zatočenih i nestalih osoba, Republika Hrvatska je još 1991. godine, sukladno odredbama međunarodnog humanitarnog prava, poglavito Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949. godine i Dopunskih protokola iz 1977. godine, osnovala institucionalne mehanizme za rješavanje ovog pitanja, čiji se rad financira sredstvima iz Državnog proračuna. Organizacijski oblici tijela nadležnih za rješavanje ovoga pitanja pratili su razvoj državne uprave, zadržavajući načela i kontinuitet svoga rada. Od srpnja 2005. godine, pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u nadležnosti je Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale kao savjetodavnog i stručnog međuresornog tijela Vlade Republike Hrvatske, te Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja koja obavlja stručne poslove u svezi traženja nestalih i nasilno odvedenih osoba.
Temeljno polazište u rješavanju pitanja zatočenih i nestalih osoba jest pravo svakog pojedinca na život, nepovredivost njegove slobode i zabrane zlostavljanja, te pravo obitelji da saznaju istinu o sudbini svojih najbližih. K tome, pitanje nestalih osoba tijesno je povezano s nizom drugih prioritetnih pitanja u Republici Hrvatskoj, od povratka prognanika i izbjeglica, uspostave suživota kao preduvjeta normalizacije života na ranije okupiranim područjima i u cjelini, pravima stradalnika iz Domovinskoga rata, obnovom, ali i dokazivanjem počinjenih ratnih zločina i kaznenim progonom počinitelja. Ovo je pitanje, također, preduvjet daljnjoj normalizaciji i unaprjeđenju odnosa sa susjednim državama.
Iako je poduzetim mjerama i aktivnostima nadležnih tijela Republike Hrvatske riješena većina slučajeva nestalih i nasilno odvedenih osoba (najvećim dijelom kroz razmjene ratnih zarobljenika i identifikacije posmrtnih ostataka), pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba i danas je najteže aktualno humanitarno pitanje ratnih posljedica u Republici Hrvatskoj.
Nestali - možete li pomoći u njihovu pronalaženju?
Nestale osobe jedna su od najbolnijih i najdugotrajnijih posljedica rata na području Republike Hrvatske. Ratna zbivanja su rezultirala tisućama nestalih. Naporima nadležnih tijela RH do danas je riješena sudbina preko 80% evidentiranih nestalih osoba, no još je uvijek nepoznata sudbina 1.663 osobe, od čega su 865 osoba nestalih na području Republike Hrvatske 1991. i 1992. godine. Od 865 nestalih osoba 48% ih je nestalo na području Vukovarsko-srijemske županije te 24.5% na području Sisačko-moslovačke županije, dok su preostale osobe nestale na području ostalih županija zahvaćenih ratnim zbivanjima. Socio-demografska obilježja nestalih podudarna su s obilježjima identificiranih žrtava ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica i osoba razmijenjenih iz zatočeništva. Od 865 nestalih osoba 483 (56%) su civila, 21% čine žene, dok je 31% u trenutku nestanka imalo više od 60 godina. Nestalima se vodi još 10 djece. Pronalaženje nestalih osoba vezano je uz oslobađanje osoba koje su se nalazile u zatočeništvu, kao i uz ekshumacije masovnih i pojedinačnih grobnica te identifikaciju žrtava pronađenih na mjestima ekshumacije. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva branitelja sustavno se bavi rasvjetljavanjem sudbine osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. U dosadašnjem rješavanju sudbine nestalih, ključnu su ulogu imale informacije prikupljene iz svih raspoloživih izvora - od samih građana i udruga, nadležnih tijela RH pa na dalje. Nažalost, protekom vremena broj i pouzdanost informacija se smanjuje.
U ovom svjetlu, Ministarstvo branitelja je iniciralo i pokrenulo projekt/kampanju javnih tribina o nestalim osobama, kao daljnji iskorak u procesu traženja. Temeljni cilj tribina jest poziv građanima da pomognu u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba, te ujedno pridonesu uspostavi kvalitetnijeg suživota između hrvatskog i srpskog stanovništva na ratom pogođenim područjima. Tribine su planirane u mjestima koja mogu biti značajna za pronalazak nestalih osoba, kako onima s većinskim srpskim tako i s većinskim hrvatskim stanovništvom. Dosadašnje četiri održane tribine protekle su u ozračju potpore procesu traženja i razumijevanja položaja obitelji nestalih osoba.
Ažurirano 31.12.2013.
Ovdje preuzmite letak: Nestali - možete li pomoći u njihovu pronalaženju?Sektor za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu
Informacije o radu Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu
Koja je uloga Uprave za zatočene i nestale u traženju nestalih i gdje se mogu dobiti informacije o aktivnostima u procesu traženja?
Uprava za zatočene i nestale nadležna je za provođenje radnji usmjerenih na traženje osoba nestalih i nasilno odvedenih tijekom Domovinskoga rata.
Uprava obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih te ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka, a osobito sljedeće:
- Prikuplja i obrađuje podatke te vodi cjelovitu evidenciju o osobama koje su bile zatočene u neprijateljskim logorima tijekom Domovinskoga rata te o svim nestalim osobama u Domovinskom ratu
- Prikuplja i obrađuje podatke te vodi cjelovitu evidenciju o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica
- Izdaje uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službene evidencije
- Organizira i priprema razgovore o nestalim osobama s nadležnim tijelima drugih država te s istima surađuje u procesu traženja nestalih osoba; Preuzima posmrtne ostatke nestalih i smrtno stradalih osoba (u svezi s ratnim zbivanjima) s područja drugih država
- Prikuplja i obrađuje podatke o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
- Organizira i koordinira ekshumacijama posmrtnih ostataka iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske
- Prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka
- Prikuplja i objedinjuje dokumentaciju o svim provedenim ekshumacijama i identifikacijama posmrtnih ostataka
- Obavlja određene poslove u svezi pogrebne skrbi za identificirane osobe
Sve informacije o aktivnostima u procesu traženja mogu se dobiti:
- Telefonom Uprave za zatočene i nestale +385 1 2308-759
- Telefaksom Uprave za zatočene i nestale +385 1 6195-951
- Osobno u prostorijama Uprave za zatočene i nestale Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb
Što je potrebno da osoba bude uvrštena u evidenciju nestalih osoba iz razdoblja Domovinskog rata?
Da bi osoba bila uvrštena u evidenciju nestalih osoba potrebno je:
- da se radi o osobi čija je sudbina, odnosno mjesto gdje se nalazi nepoznato, a nema ili još uvijek nema dokaza o njenoj smrti,
- da je njen nestanak vezan uz Domovinski rat
- da je tražitelj pokrenuo postupak traženja, odnosno ispunio upitnik o traženju
Kako prijaviti nestalu osobu?
- Kako bi se pokrenuo postupak traženja za nestalom osobom, potrebno je ispuniti upitnik o traženju u Upravi za zatočene i nestale Ministarstva branitelja ili u Hrvatskom Crvenom križu u sjedištu, odnosno općinskim i/ili gradskim društvima Crvenoga križa
- Ukoliko se postupak traženja pokreće u inozemstvu, upitnik o traženju se ispunjava pri uredu Međunarodnog odbora Crvenog križa
Gdje se može provjeriti je li osoba evidentirana kao nestala?
- Objedinjeni popis osoba nestalih na području Republike Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata dostupan je u "Knjizi osoba nestalih na području Republike Hrvatske" na web stranicama Ministarstva branitelja (www.branitelji.hr)
- Istovjetan popis dostupan je i na web stranicama Hrvatskog Crvenog križa (www.hck.hr) te na web stranicama Međunarodnog odbora Crvenog križa (www.icrc.org)
- Konačno, provjera je li osoba evidentirana kao nestala, može se obaviti pozivom u Upravu za zatočene i nestale
Može li se nestalu osobu proglasiti umrlom ako nije pronađena i što se događa s procesom traženja ako je osoba proglašena umrlom?
- Nestala osoba se, na zahtjev obitelji (najčešće zbog rješavanja određenih statusnih pitanja) sudskim putem može proglasiti umrlom i ako nije pronađena. Proglašenje nestale osobe umrlom ne utječe na proces traženja koji se nastavlja na istovjetan način kao da osoba nije proglašena umrlom
Kako se dolazi do informacija o lokacijama prikrivenih grobnica?
Saznanja o nestalim osobama i mjestima prikrivenih grobnica prikupljaju se iz svih raspoloživih izvora:
- Nadležnih tijela Republike Hrvatske
- Pregovora s drugim državama (Republika Srbija i BiH)
- Međunarodnih i nevladinih organizacija te
- Građana
- Kako bi se olakšala dojava saznanja o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, uveden je dodatni mehanizam " telefonska linija za anonimne dojave pozivnog broja 072/111-111
- Kao daljnji poticaj građanima da dojave saznanja o nestalim osobama, pokrenut je projekt/kampanja javnih tribina koje se organiziraju u mjestima koja mogu biti korisna za njihov pronalazak
Koje su informacije korisne za pronalazak nestalih?
- Detaljne informacije o mogućim neregistriranim mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
- Detaljne informacije o osobama koje bi mogle znati za mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica
- Detaljne informacije o tome što se dogodilo nestaloj osobi
- Detaljne informacije o tome tko bi mogao znati što se dogodilo nestaloj osobi
Kako se mogu dojaviti informacije o nestalim osobama?
- Telefonom za anonimne dojave " govornim automatom Uprave za zatočene i nestale " 072/111-111
- Telefonom Uprave za zatočene i nestale: +385 1 2308-759
- Telefaksom Uprave za zatočene i nestale: + 385 1 6195-951
- Elektroničkom poštom: stjepan.sucic@branitelji.hr
- Osobno u prostorijama Uprave za zatočene i nestale: Savska c. 66, Zagreb
- Uprava jamči zaštitu osobnih podataka osobama koje dojave saznanja
Što slijedi nakon dojave informacija o nestalim osobama/grobnim mjestima?
- Provjera (u službenim evidencijama Uprave) radi li se o novim ili već poznatim informacijama
- Ako se radi o novim informacijama o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, čim bude moguće započeti će se s terenskim istraživanjima (probna iskapanja, geološka ispitivanja itd.)
- U slučaju vjerodostojne dojave, Uprava za zatočene i nestale provodi ekshumaciju posmrtnih ostataka, slijedi njihova identifikacija te dostojan pokop u skladu sa željama obitelji pronađene osobe
Što podrazumijeva ekshumacija posmrtnih ostataka?
- Ekshumacija podrazumijeva pronalaženje posmrtnih ostataka i drugih dokaza iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica. Ostaci se prikupljaju na način koji olakšava identifikaciju a informacije o lokaciji se dokumentiraju.
Kakav je tijek procesa ekshumacije?
- Temeljem prikupljenih i objedinjenih podataka o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, Uprava za zatočene i nestale sačinjava plan ekshumacija koji obuhvaća saznanja o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
- Sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske, Uprava za zatočene i nestale organizira provođenje ekshumacije te koordinira sudionicima u procesu ekshumacije (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, nadležna državna odvjetništva i sudovi te medicinske ustanove)
- Tijek procesa ekshumacije se dokumentira
Tko sudjeluje u procesu ekshumacije?
- U procesu ekshumacija sudjeluje veći broj čimbenika koji obavljaju zadaće iz svoga djelokruga:
- Nadležno državno odvjetništvo
- Nadležni županijski sud
- Ministarstvo unutarnjih poslova - nadležna policijska uprava
- Ministarstvo obrane " Odjel za ekshumacije
- Ministarstvo zdravlja, odnosno nadležna sudsko-medicinska ustanova
- O procesu ekshumacije Uprava za zatočene i nestale obavještava međunarodne organizacije koje se u svom djelokrugu bave ovim pitanjem, a koje mogu uputiti svoje stručne promatrače da prate cijeli tijek procesa ekshumacija
- Temeljem bilateralnih dogovora, u određenim slučajevima, Uprava za zatočene i nestale, na proces ekshumacije poziva i predstavnike nadležnih tijela za traženje nestalih osoba iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine
Prema kojim se kriterijima određuje redoslijed ekshumacija?
- U procesu ekshumacija, prioritet imaju sljedeće lokacije:
- Lokacije na kojima su ugroženi posmrtni ostaci (posmrtni ostaci na površini i slično)
- Lokacije čiju ekshumaciju zbog potreba istrage nalažu pravosudna tijela
- Neregistrirane masovne i pojedinačne grobnice
- Budući u postupku ekshumacije sudjeluju nadležna tijela (MUP i pravosudna tijela) prema mjesnoj nadležnosti na razini županije, prioritet imaju one ekshumacije za koje postoji kritična količina informacija za jednu županiju
Kakav je tijek procesa identifikacije posmrtnih ostataka?
- Nakon ekshumacije posmrtnih ostataka, isti se s ciljem obrade i identifikacije prevoze u znanstveno-medicinske ustanove, gdje se provodi njihova obrada klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA (iz ostataka kostiju izolira se DNA)
- Nalazi obrade posmrtnih ostataka klasičnim sudsko-medicinskim metodama dostavljaju se Upravi za zatočene i nestale koja temeljem usporedbe ante-mortalnih (zaživotnih) s post-mortalnim podacima (podaci o posmrtnim ostacima nakon ekshumacije) te usporedbe podataka o okolnostima nestanka s onima o okolnostima pronalaska utvrđuje preliminarni identitet
- Usporedo, nalazi obrade posmrtnih ostataka metodom analize DNA uspoređuju se s nalazima obrade uzoraka krvi koje su dali krvni srodnici nestalih osoba
- Kada i jedni i drugi nalazi ukazuju na istu osobu, Uprava za zatočene i nestale organizira konačnu identifikaciju posmrtnih ostataka na koju se pozivaju članovi obitelji. Osoba je konačno identificirana kada obitelj prihvati identifikaciju i potpiše prijavu činjenice smrti
Koliko traje postupak identifikacije?
- Proces identifikacije je složen i aktivan proces a njegovo trajanje ovisi o:
- stanju posmrtnih ostataka
- raspoloživim uzorcima krvi i srodstvu donatora te
- tehnološkom napretku (kao općem okviru)
Što se događa ako je učinjena pogreška kod identifikacije?
- U pojedinačnim slučajevima, moguće je da je prilikom identifikacije došlo do pogrešnog prepoznavanja
- Pogrešno prepoznavanje moguće je u slučajevima kad je riječ o masovnim grobnicama s homogenim žrtvama (slične okolnosti stradavanja, slične fizičke karakteristike žrtava i dr. ) i o masovnim grobnicama s izmiješanim posmrtnim ostacima
- Kako bi se otklonile pogreške u identifikaciji, provode se dodatne obrade posmrtnih ostataka i svakom slučaju pristupa se individualno
Što je DNA?
- DNA je molekula u obliku lanca koja predstavlja nasljedni materijal i nalazi se u gotovo svim stanicama ljudskog tijela
- Osim jednojajčanih blizanaca, ne postoje osobe koje imaju identičnu DNA
Kako DNA može dovesti do identiteta nestale osobe i tko treba dati krv za identifikaciju?
- Zbog načina na koji se DNA nasljeđuje, informacije koje nosi DNA živućih srodnika, može se podudarati s DNA izoliranom iz posmrtnih ostataka
- Da bi se pronašlo podudaranje DNA, najmanje jedan član obitelji mora dati referentni uzorak krvi iz kojeg se izolira DNA, ali više dostupnih referentnih uzoraka, znači veće izglede za podudaranje
- Idealna krvna referenca (uzorak krvi s izoliranom DNA) dobiva se od oca i/ili majke nestale osobe. Ako to nije moguće, poželjni su uzorci od ostalih nasljednika krvnog srodstva - braće i sestara, te djece (pri čemu se uzimaju uzorci krvi i od njihove majke budući se u takvim slučajevima utvrđuje klasično očinstvo).
- Kada profil DNA nestale osobe i profil DNA članova obitelji pokažu postojanje krvnog srodstva, to se naziva "podudaranje DNA" ili drugim riječima, identifikacija zasnovana na DNA.
Što u slučajevima ako nestala osoba nema živućih krvnih srodnika?
- Ako nestala osoba nema krvnih srodnika, moguće je izvršiti ekshumaciju umrlog krvnog srodnika, izolirati DNA iz njegovih posmrtnih ostataka te utvrditi ima li podudaranja s posmrtnim ostacima nestale osobe
- Primjena ove metodologije, zbog složenosti, ograničena je na ciljane slučajeve
Gdje se može provjeriti jesu li za nestalu osobu dati uzorci krvi?
- Telefonom Uprave za zatočene i nestale: + 385 1 2308-759
- Telefaksom Uprave za zatočene i nestale: + 385 1 6195-951
- Elektroničkom poštom: ivan.grujic@branitelji.hr
- Osobno u prostorijama Uprave za zatočene i nestale, Savska c. 66, Zagreb
Gdje i kako se može dati uzorak krvi ukoliko to do sada nije učinjeno?
- Za sve informacije i dogovor za davanje uzoraka krvi potrebno je kontaktirati Upravu za zatočene i nestale Ministarstva branitelja koja će uzimanje uzoraka krvi dogovoriti s najbližim DNA laboratorijem
- Ako zbog lošeg zdravstvenog stanja i pokretljivosti osoba nije u mogućnosti otići do najbližeg DNA laboratorija, Uprava će organizirati uzimanje uzoraka krvi putem mobilnog tima
- Za potrebe identifikacije metodom analize DNA, pri davanju uzoraka krvi nije potrebno suzdržati se od jela i uzimanja redovne terapije
Kada metoda analize DNA ne daje rezultate?
- Dvije su osnovne skupine razloga uslijed kojih izostaju pozitivne identifikacije metodom analize DNA:
- Prvu skupinu čine razlozi koji se odnose na posmrtne ostatke (posmrtni ostaci nepodobni za obradu metodom analize DNA jer su različiti utjecaji iz okoline razgradili i potpuno uništili DNA u posmrtnim ostacima " paljevine, sitni fragmenti kostiju)
- Drugu skupinu čine razlozi koji se odnose na nedostatak odnosno manjak uzoraka krvi relevantnih krvnih srodnika
Može li se osoba identificirati bez DNA?
- U svim slučajevima kada je to moguće, identifikacija se provodi temeljem nalaza obrade posmrtnih ostataka klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA
- Međutim, ako se DNA uzorak ne može izolirati iz posmrtnih ostataka ili nema referentnih uzoraka članova obitelji, u nekim je slučajevima moguće izvršiti identifikaciju na temelju dokaza o specifičnim antropološkim i medicinskim karakteristikama, osobnim predmetima te okolnostima
- Budući da mnogi dokazi ovog tipa nisu pouzdani, mora ih se koristiti vrlo oprezno i samo u slučaju kad je krajnji, kombinirani dokaz izvjestan
Što s posmrtnim ostacima koji nisu identificirani?
- Posmrtni ostaci koji nisu identificirani, obrađeni su klasičnim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA; Nalazi obrade posmrtnih ostataka dostavljeni su Upravi za zatočene i nestale
- Neidentificirani posmrtni ostaci dostojno su pohranjeni u zajedničkim, u tu svrhu izgrađenim grobnicama na Gradskom groblju "Mirogoj" u Zagrebu te na Centralnom groblju u Osijeku
- Posmrtni ostaci čija se identifikacija očekuje u skorije vrijeme, privremeno su prikladno pohranjeni u znanstveno-medicinskim ustanovama
Kakav je postupak pokopa identificiranih osoba?
- Nakon što je obavljena konačna identifikacija, obitelj u kontaktu s Upravom za zatočene i nestale dogovara mjesto i vrijeme pokopa
- Uprava za zatočene i nestale organizira pogrebnu opremu te prijevoz posmrtnih ostataka do mjesta pokopa u Republici Hrvatskoj, odnosno do odgovarajućeg graničnoga prijelaza, ako je pokop izvan Republike Hrvatske
Sektor za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja
Opće informacije o žrtvama Drugog svjetskog rata i žrtvama poslijeratnog razdoblja
Sukladno međunarodnom humanitarnom pravu i sukladno načelima i pravilima o postupanju s mrtvima, predviđenima u odredbama Ženevskih konvencija, od 12. kolovoza 1949. i u Dopunskim protokolima, od 8. lipnja 1977., o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, sukladno Rezoluciji 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima), koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006., sukladno Rezoluciji Europskog parlamenta, od 2. travnja 2009., o europskoj savjesti i totalitarizmu, i sukladno stajalištu Republike Hrvatske da vojne i civilne osobe koje su zbog ratnog djelovanja u Drugom svjetskom ratu i zbog djelovanja u poslijeratnom razdoblju izgubile život, imaju pravo na dostojno vječno počivalište.
Raspravljati o ljudskim gubicima u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razdoblju i danas je nezahvalan zadatak. Naime, ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, unatoč mnogobrojnim procjenama, izračunima i popisima, jedna je od najkontroverznijih istraživačkih i štoviše najosjetljivijih (dnevno) političkih tema.
Donošenjem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata Republika Hrvatska preuzela je, u humanom odnosu prema žrtvama i u skladu s Rezolucijom 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka te Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu (2009), brigu o pronalaženju, obilježavanju i dostojnom trajnom održavanju grobova žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Za provođenje i izvršavanje obveza prema navedenom Zakonu zadužena je Uprava za zatočene i nestale.
Informacije o radu Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja
Koja je zadaća Uprave u očuvanju spomena na žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja?
Temeljni cilj u ovom području jest očuvanje spomena na sve stradale u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razdoblju.
Temeljne zadaće Uprave za zatočene i nestale u tom smislu su:
- Istraživanje, uređenje i dostojno trajno održavanje grobova žrtava poslijeratnog razdoblja te vođenje evidencije pojedinačnih i masovnih grobova žrtava poslijeratnog razdoblja i utvrđenog broja posmrtnih ostataka u njima
- Premještaj i dostojno zbrinjavanje posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, kad je to u javnom interesu ili ako su posmrtni ostaci pronađeni prilikom infrastrukturnih, urbanističkih ili drugih radova, te njihovo evidentiranje
- Trajno održavanje vojnih groblja te groblja civilnih žrtava rata i poslijeratnog razdoblja, što će se postići u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i Gradom Zagrebom
Kako se mogu dojaviti informacije o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i kakav je daljnji postupak?
- Telefonom za anonimne dojave " govornim automatom Uprave za zatočene i nestale " 072/111-111
- Telefonom Uprave za zatočene i nestale - Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja: +385 1 2308-759
- Telefaksom Uprave za zatočene i nestale - Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja: +385 1 6195-951
- Elektroničkom poštom: ivan.grujic@branitelji.hr
- Osobno u prostorijama Uprave za zatočene i nestale, Savska c. 66, Zagreb
Sve dojave bit će evidentirane, obrađene i korištene u svrhu pronalaženja žrtava i mjesta njihova stradanja.
Što u slučajevima žrtava stradalih od strane komunističkog režima na području Republike Hrvatske i u inozemstvu, uključujući ubijene osobe u izvan sudskim egzekucijama, zlostavljanjem u zatvorima ili zarobljeništvu, terorističkim i gerilskim napadima, kao i atentatima, uslijed neslaganja s politikom i političkim uređenjem tadašnje države?
U ovim slučajevima Uprava za zatočene i nestale će:
- Prikupiti i obraditi podatke i arhivske građe o žrtvama
- Istražiti groblja u suradnji s relevantnim subjektima
- Utvrditi broj posmrtnih ostataka u pronađenim grobnicama
- Urediti pronađena groblja i njihove pristupne putove, postaviti natpise na uređena groblja i provoditi nadzor nad njihovim održavanjem
- Evidentirati sva utvrđena groblja
U kojim se slučajevima poduzima ekshumacija i premještaj posmrtnih ostataka na drugo odgovarajuće mjesto?
Ministarstvo poduzima radnje i mjere radi premještanja i dostojnog zbrinjavanja posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja
- U slučajevima kad je to u javnom interesu
- U slučajevima kad su posmrtni ostaci pronađeni prilikom infrastrukturnih, urbanističkih, arheoloških, speleoloških i drugih poslova i radova
U kojim će se slučajevima provoditi identifikacija posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja?
- Obzirom na protok vremena, ali i broj žrtava te druge okolnosti, u većini slučajeva će se provoditi identifikacija prema okolnostima događaja koji su prethodili stradavanju. To znači da će se temeljem dostupnih pisanih i usmenih izvora te materijalnih dokaza pronađenih prilikom iskopavanja, nastojati što vjerodostojnije utvrditi okolnosti događaja i pripadnost žrtava
- Potvrda identiteta metodom analize DNA provodit će se u slučajevima kada to zatraže pravosudna tijela (nadležna županijska državna odvjetništva) za potrebe istraga
- Potvrda identiteta metodom analize DNA može se provesti i temeljem zahtjeva obitelji, s tim da u tim slučajevima, troškove identifikacije, sukladno Zakonu o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, snosi obitelj
U kojim se okolnostima i na koji način može provesti ekshumacija posmrtnih ostataka na zahtjev obitelji žrtava?
Obitelj treba podnijeti zahtjev za ekshumacijom i prijenosom posmrtnih ostataka Ministarstvu branitelja, a Ministarstvo može dopustiti ekshumaciju i prijenos posmrtnih ostataka samo kada su oni pokopani u pojedinačnoj grobnici i/ili kada je moguća njihova nesporna identifikacija
Što je s posmrtnim ostacima vojnika i osoba s područja Republike Hrvatske, poginulih u Drugom svjetskom ratu ili umrlih u Drugom svjetskom ratu u inozemstvu?
Jedna od značajnijih zadaća Uprave za zatočene i nestale, u ovom segmentu, je zaštita vojnih groblja osoba s područja Republike Hrvatske u inozemstvu; U ovom području:
- Ustanoviti će se evidencija hrvatskih vojnih groblja u inozemstvu (do sada nije postojala)
- Temeljem zaključenih međudržavnih ugovora, skrbiti će se o hrvatskim vojnim grobljima u inozemstvu
- Sukladno utvrđenom interesu, na prijedlog Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, moguće je inicirati zaključenje ugovora s državama s kojima to do sada nije učinjeno
Kakav je postupak prema posmrtnim ostacima pripadnika stranih oružanih sila koji se pronađu na području Republike Hrvatske?
- Ako se utvrdi da su u novootkrivenom groblju pokopani posmrtni ostaci pripadnika stranih oružanih sila ili strani državljani, postupak je sljedeći:
- Ministarstvo obavještava njihovu matičnu državu putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove
- Na zahtjev matične države Ministarstvo će dopustiti ekshumaciju i prijenos posmrtnih ostataka u matičnu državu, ili uređenje vojnog groblja na području novootkrivenog groblja, ili ekshumaciju i premještaj posmrtnih ostataka na drugo odgovarajuće mjesto. Troškove snosi matična država ako međudržavnim ugovorom/sporazumom nije drukčije određeno.
S kojim državama RH ima zaključene međudržavne ugovore/sporazume?
- Saveznom Republikom Njemačkom
- Talijanskom Republikom
- Republikom Slovenijom
Na koji će način Uprava za zatočene i nestale skrbiti o utvrđenim vojnim grobljima, grobljima žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja?
Djelokrug Uprave, u području održavanja vojnih groblja, podrazumijeva:
- Uređenje novo-otkrivenih groblja i njihovo obilježavanje postavljanjem jedinstvenog obilježja na utvrđena groblja
- Utvrđivanje groblja od iznimne kulturno-povijesne vrijednosti
- Vođenje evidencije o grobljima
- Nadzor nad obvezom održavanja groblja koja je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba