Obilježena 29. godišnjica progonstva Slunjana

  • Slika /FOTOGRAFIJE/2020/Slunj/HN20201116804071.JPG
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Grad Slunj obilježio je u ponedjeljak programom „Da se ne zaboravi“ i kolonom sjećanja 29. godišnjicu progonstva 16. studenoga 1991., nakon kojega su se Slunjani u svoj grad vratili tek nakon oslobodilačke vojno-redarstvene operacije Oluje 6. kolovoza 1995.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, izrazio je sućut obiteljima 352 poginula hrvatska branitelja i civila slunjskog kraja, ističući kako “njihove teške sudbine kao bolna sjećanja i danas žive u nama“.

Ministar Medved podsjetio je na ratna zbivanja u jesen 1991., ističući da su hrvatski branitelji do 16. studenoga hrabro odolijevali znatno moćnijem neprijatelju koji je tog dana u ime velikosrpske politike okupirao Slunj. Stanovništvo je evakuirano i time je spašeno između 15.000 i 20.000 ljudi te je izbjegnuta tragedija, poput onih u Kostrićima, Vukovaru i Škabrnji.

“Krvavi agresijski pir spriječilo je oko 800 hrabrih hrvatskih sinova, koji su bili odlučni braniti svoje domove, međutim progonstvo, ali i ubojstva i teror nad onim stanovništvom koje je ostalo samo zato što su bili Hrvati, dalo je još veću snagu Hrvatskoj vojsci i vrhovnom zapovjedniku, predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu da se oslobode sva okupirana područja”, rekao je.

“Jedina nam je zadaća tada bila osloboditi Hrvatsku i vratiti svoj narod kućama, i u tome smo uspjeli u vojno-redarstvenoj operaciji Oluji”, rekao je ministar Medved te istaknuo da odgovornost za sva stradanja u Domovinskom ratu snose agresorska JNA, srpski pobunjenici i paravojne postrojbe samoproglašene SAO Krajine.

Govoreći o današnjici, ministar Medved je rekao da nam je moralna i ustavna obveza čuvati vrijednosti i prenositi istinu o Domovinskom ratu te da nam je dužnost nastaviti tragati za svima nestalima, a sada imamo i Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu. Hrvatskom saboru predlaže se da se donese zakon kojim će se regulirati sva otvorena pitanja civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Nakon što su se na Trgu dr. Franje Tuđmana oglasile sirene i crkvena zvona, kao u vrijeme progona, izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće pred spomen-obilježjem poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Građani Slunja današnji dan posvećuju i osmoj godišnjici oslobađajuće presude u Haagu

Gradonačelnik Slunja Jure Katić pozvao je da se ne zaborave žrtve i stradavanje naroda ni herojstvo branitelja.

Katić se prisjetio dana progonstva i toga križnog puta te vojno-redarstvene operacije Oluje i oslobođenja Slunja 6. kolovoza 1995.

Rekao je da taj dan građani Slunja posvećuju i generalima Anti Gotovini i Mladenu Markču jer su na današnji dan prije osam godina oslobođeni optužbi na Međunarodnome kaznenom sudu za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Den Haagu.

Ratni zapovjednik postrojbe Jastrebova Josip Štefanac rekao je da su 1991. godine uspjeli držati položaje 104 dana, čime su omogućili evakuaciju više od deset tisuća građana Slunja, što će biti upisano u povijest kao doprinos stvaranju neovisne Hrvatske. Pozvao je da se sa zahvalnošću sjetimo svih hrvatskih branitelja, ma gdje bili.

Nakon polaganja vijenaca izaslanstva Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske, ministarstva obrane i unutarnjih poslova, predstavnici Karlovačke županije i Grada Slunja, članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, ratni zapovjednici i hrvatski branitelji te građani prošli su ulicama Slunja u koloni sjećanja i kod spomen-obilježja na Trgu Zrinskih i Frankopana odali počast i poginulim policajcima.

U crkvi Presvetog Trojstva služena je misa, a u župnoj dvorani mogla se razgledati izložba fotografija o stradanjima Slunja i građana slunjskog kraja

Župnik Mile Pecić poručio je s govornice uoči svete mise da ih u tim teškim danima “mržnja nije ni zarobila ni razorila” te da su svi ostali “skupa u ljubavi i molitvi”. Poželio je da se danas “za Božju dobrotu pomolimo svi i za neprijatelja”.



 
Izvor: Hina
 

Pisane vijesti