Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH upućen u saborsku proceduru

Uvjeren sam da i kroz ovaj kalendar na mlade generacije prenosimo istinski najznačajnije datume iz novije hrvatske povijesti, istaknuo je ministar Medved

Na 187. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u četvrtak, 31. listopada 2019. u saborsku proceduru upućen je Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je iznimnu važnost ove točke dnevnog reda, s obzirom na to ona sadrži obećanje kako će novi-stari Dan državnosti biti 30. svibnja.

Po našem dubokom uvjerenju i konzultacijama koje smo vodili, ovo je jedini istinski Dan državnosti koji se osjećao u hrvatskom narodu, koji se primjereno obilježavao i prema kojem je najveći broj naših sugrađana imao afektivan odnos. Sada, nakon dvadeset godina drukčije prakse, želimo vratiti taj datum da bude središnji državni blagdan, rekao je premijer.

Ministar uprave Ivan Malenica predstavio je Nacrt prijedloga zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Ministar Malenica rekao je kako se Zakonom, pored Dana državnosti, predlaže novi blagdan 18. studenog - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Blagdan ostaje 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, a kao novi spomendani predlažu se 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja - Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja - Dan neovisnosti, 8. listopada - Dan Hrvatskog sabora te 30. kolovoza - Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izrazio je iznimno zadovoljstvo što je Vlada uputila u Hrvatski sabor prijedlog izmjena i dopuna Zakona.
Važno je da smo, pored vraćanja 30. svibnja koji živi u hrvatskom društvu, posebno definirali i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata s posebnim osvrtom na žrtve Vukovara i Škabrnje. Uvjeren sam da i kroz ovaj kalendar na mlade generacije prenosimo istinski najznačajnije datume iz novije hrvatske povijesti. Raduje me i da smo našu posebno bolnu točku – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu prepoznali i da će Međunarodni dan nestalih osoba biti kod nas prepoznat kroz dan sjećanja na žrtve, poručio je.

Posebno se osvrćući na mlade generacije, ministar je, još jednom, izrazio uvjerenje kako će se na njih prenijeti vrijednosti i važnosti onih događaja koje na navedene datume obilježavamo.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naglasio je uspjeh ove Vlade koja je procesa dovela do samog kraja, za razliku od ranijih pokušaja koji su bili neuspješni.

30. svibnja ljudi osjećaju na ponosan način i ja sam jako sretan što ćemo ga ponovno obilježavati, poručio je Krstičević, najavivši održavanje aeromitinga sljedećg Dan državnosti, s ciljem da se taj dan dostojanstveno obilježava, da se slavi država i izrazi domoljublje te sve važne vrijednosti.
Hrvatski vojnik, hrvatski branitelj nije otišao u niti jednu drugu državu, branili smo svoje, u zajedništvu, uz potporu i viziju prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i jasno je da mladi dolaze u Vukovar i Škabrnju 18. studenog. Ovaj blagdan je također prilika da mlade ljude učimo što se dogodilo i na podlogama Domovinskog rata gradimo mir i sigurnost, zaključio je Krstičević.

Premijer Plenković poručio je kako ni jedan dan recentne hrvatske povijesti nije zanemaren, istaknuvši kako je 30. svibnja bio početak svih odluka koje su omogućile demokraciju i slobodu, dok 5. kolovoza ostaje središnji dan po kojem pamtimo sve ono što je važno za oslobađanje okupiranih teritorija i požrtvovnost hrvatskih branitelja, a 18. studenoga obilježavamo spomen na sve žrtve Domovinskog rata.
U tom trokutu je temelj ovoga prijedloga, zaključio je.

 

Foto: Screenshot/YouTube VladaRH

Pisane vijesti