Održan okrugli stol o mirovinskom sustavu i mirovinama hrvatskih branitelja

“Ova Vlada jasno je pokazala da su hrvatski branitelji temelj, a ne teret hrvatske države i hrvatskog društva“, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved
 

U Ministarstvu hrvatskih branitelja u srijedu, 9. listopada 2019. održan je okrugli stol  o mirovinskom sustavu i mirovinama hrvatskih branitelja reguliranim posebnim propisima na kojem su, uz čelnike Ministarstva, sudjelovali predstavnici nadležnih tijela i institucija te udruga iz Domovinskog rata.
 
“Ovaj okrugli stol ima za cilj analizirati sve aspekte i relevantne činjenice u vezi ovog pitanja od strane stručnih predstavnika nadležnih tijela, pridonijeti točnom i istinitom informiranju javnosti o mirovinama hrvatskih branitelja u kontekstu primjene Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, te posebnih zakonskih propisima“, istaknuo je u uvodnom obraćanju ministar Tomo Medved, dodavši kako je cilj i pridonijeti podizanju javne svijesti o važnosti poznavanja hrvatskog mirovinskog sustava, načina na koji funkcionira i načela na kojima se zasniva, uključujući i njegov povijesni razvoj.
 
“Danas  ćemo zajedno s predstavnicima nadležnih tijela i institucija te braniteljskih udruga odgovoriti na teze koje se sustavno nameću hrvatskoj javnosti - da su hrvatski branitelji privilegirani i kao takvi teret hrvatskog društva. Želimo podsjetiti hrvatsku javnost tko su korisnici mirovina po posebnim propisima, koje se često naziva pogrdnim imenom 'povlaštenima'. Vjerujem kako ćemo danas zajedno odgovoriti na ta i druga pitanja i demantirati ove  teze. Jer neprihvatljivo i nedopustivo je stvarati društvenu klimu netolerancije prema hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a osobito prema obiteljima poginulih, nestalih te ranjenima i oboljelima u smislu da su oni teret hrvatskog društva. To može imati nesagledive posljedice s negativnom refleksijom na stanje duha i općeg raspoloženja“, zaključio je ministar Medved, poručivši: „Važno je naglasiti da nam je svima obaveza izgrađivati pozitivno ozračje u društvu prema hrvatskim braniteljima, ne zaboravljajući i trajno vrednujući žrtvu i vrijednosti za koju su brojni hrvatski branitelji položili vlastiti život i zdravlje“.
 
Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja dao je presjek mirovinskog sustava s naglaskom na mirovine ostvarene po posebnim propisima, napose na hrvatske branitelje.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 30. rujna 2019. bilo je 72.277 korisnika koji su pravo ostvarili prema Zakonu o braniteljima, a 41.216 korisnika ostvarili su pravo prema općim (civilnim) propisima uz primjenu Zakona o braniteljima. Na ukupan broj korisnika braniteljskih mirovina u Financijskom planu HZMO-a u 2019. godini predviđeno je 4,66 milijardi kuna osiguranih iz općih prihoda Državnog proračuna, a ne iz sredstava prikupljenih od mirovinskih doprinosa.
 
“Potrebno je istaknuti da je izmjenama Zakona iz siječnja 2017. uveden Pravilnik o načinu utvrđivanja visine sredstava koja Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja (Narodne novine, broj 33/17), kojim je uređeno i potpuno  transparentno koliko se sredstava izdvaja iz državnog proračuna za dio povoljnosti mirovine prema posebnom propisu, i to za svakog pojedinog korisnika, kao i ukupna visina sredstava koja se izdvaja iz državnog proračuna za svaku pojedinu kategoriju korisnika mirovina prema pojedinom posebnom propisu“, kazao je Bulaja, zaključivši: “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je najadekvatnija institucija za isplatu i upravljanje sustavom mirovina ostvarenih po posebnim propisima pa tako i braniteljskih mirovina, a svako drugo rješenje povećalo bi troškove administriranja, koji za Zavod iznose ispod 1% ukupnog Financijskog plana.“

Mirovine po posebnim propisima nisu nikakav destabilizirajući faktor mirovinskog sustava

O mirovinskom sustavu te održivom razvoju i perspektivama izlagala je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak, koja je zaključila da mirovine po posebnim propisima nisu nikakav destabilizirajući faktor mirovinskog sustava. Također, istaknula je kako je projekt razdvajanja mirovina bio potpuno pogrešan te kako su najave mogućnosti revitaliziranja tog promašenog projekta neutemeljene.

Podsjetila je da u Hrvatskoj postoji 17 kategorija umirovljenika kojima su mirovine priznate ili određene prema posebnim propisima (177.000 nasuprot 1,24 mil umirovljenika), naglasivši kako posebni propisi nisu bili predmetom mirovinske reforme. “Važno je istaknuti da mirovine po posebnim propisima ne ugrožavaju održivost mirovinskog sustava, jer izdaci za te mirovine čine 5,9 mlrd kn od 40,1 mlrd kn godišnje, koliko iznose ukupni izdaci za mirovinski sustav. Uz to, izdaci za te mirovine realno nisu 5,9 mlrd kn nego oko 2 mlrd kn, s obzirom da umirovljenici koji ostvaruju pravo na mirovinu po posebnim propisima imaju znatan staž pokriven doprinosima iz rada“, kazala je Čičak te navela kako hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na mirovinu s prosječnim mirovinskim stažem 18,8 godina, a djelatne vojne osobe, od kojih većina ima status branitelja, s više od 30 godina.

Doc. dr. sc. Špiro Janović, psihijatar iz KBC Zagreb koji je ujedno hrvatski branitelj, izlagao je na temu Posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) kod hrvatskih branitelja u kontekstu etiologije i refleksije sudjelovanja u Domovinskom ratu. "Postoje rane koje se okom ne vide. Postoje hrvatski branitelji koji imaju bolest koju često svi spominju i negiraju, a to je PTSP. Radi se o problemu koji postoji otkad je svijeta i vijeka, bit će i u budućnosti jer smo i dalje izloženi problemima - terorizam, obiteljsko nasilje...“, upozorio dr. Janović, zaključivši da je za vanjski stres netko odgovoran i da za to postoji naknada. „PTSP se može javiti odmah, a i puno godina nakon traume i mogu ga potaknuti i neke druge kasnije problematične situacije. Nepovjerenje, osjećaj nerazumijevanja, izdaje, strah, tjeskoba… Kad hrvatski branitelji čitaju novine, 'povlaštene mirovine', drugi će propasti zbog njih, kako se oni osjećaju?“, zapitao se na kraju svoj izlaganja, složivši se sa zaključkom kako su hrvatski branitelji temelj, a ne teret hrvatskog društva. 

'Mijenjam sve svoje privilegije za izgubljeno zdravlje ili članove obitelji kojih više nema'

O sociološkom pristupu odnosa hrvatskog društva prema hrvatskim braniteljima govorio je prof. dr. sc. Renato Matić, sociolog s Hrvatskih studija u Zagrebu i hrvatski branitelj. „Svaka generalizacija i uporaba zajedničkih naziva za članove bilo koje društvene skupine, osim što u govor unosi nepreciznost i navodi na pogrešne zaključke, uvijek krije i opasnost manipulacije“, upozorio je na početku svog izlaganja.
„Kada je riječ o javnom govoru u kojemu se spominju branitelji, prevladava politički usmjereni diskurs koji se kreće u rasponu od nekritički pozitivnog do nekritički negativnog uopćavanja, a jako nedostaje sklonost smirenoj i argumentiranoj raspravi.   Prema učestalosti ponavljanja ističu se tri negativne generalizacije, koji još nemaju status ali imaju tendenciju postati mitovi: 'branitelji stvaraju probleme', 'braniteljske privilegije' i 'branitelji prijete'. Iduća generalizacija o 'braniteljski privilegijama', uvijek se vrlo jednostavno može opovrgnuti činjenicama i brojevima, poput ovoga, da od ukupnog broja umirovljenika, oko 5% (a to su isključivo HRVI i obitelji poginulih i nestalih) ima mirovine više od prosjeka. Među osobama s kojima sam razgovarao jedan se karakterističan kratak odgovor, u različitim oblicima ponavlja u svim ostalim slučajevima: 'Mijenjam sve svoje privilegije za izgubljeno zdravlje ili članove obitelji kojih više nema'“, kazao je Matić, zaključivši da govor o privilegijama najčešće ima političku svrhovitost i spada u demokratska sredstva koja nisu baš uvijek udarci iznad pojasa, ali su prešutno dopušteni.

“Uz podatke i brojke koje svakako češće moraju biti isticane u javnom prostoru, može se postaviti pitanje poput ovoga: duguješ li ti svoj trenutni privilegirani status i buduću daleko natprosječnu mirovinu, nekakvoj realno i tržišno potvrđenoj karijeri, ratnom stradanju ili isključivo onomu što se zove 'stranačka poslušnost i pripadnost političkoj kasti'?“, zaključno je istaknuo Matić.
 
Načelnik Sektora za upravno-pravne poslove Ministarstva hrvatskih branitelja Vladimir Bergman iznio je podatke o braniteljsko-stradalničkoj populaciji s posebnim osvrtom na mirovine hrvatskih branitelja i prosječan mirovinski staž, zaključivši kako svi podaci potvrđuju zaključak da hrvatski branitelji nisu nikakav teret za državni proračun i mirovinski sustav.
 
O povijesti mirovina ostvarenih po posebnim propisima te novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji govorio je Ivica Akmadža, o.d. glavnog tajnika Ministarstva hrvatskih branitelja.
 
U raspravu su se svojim komentarima uključili i predstavnici udruga iz Domovinskog rata, koji su iznijeli različita mišljenja, iskustva, probleme i stavove, izrazivši pritom uglavnom nezadovoljstvo percepcijom njihovih statusa u društvu, kao i zadovoljstvo zbog ove prilike da o tome i javno progovore.
 
Na kraju okruglog stola sudionicima se ponovno obratio ministar Tomo Medved, zahvalivši im na odazivu i aktivnom sudjelovanju, te je iznio zaključke okruglog stola: “Svjedoci smo kako se često u javnosti nameću teze koje problematiziraju mirovine i prava hrvatskih branitelja te je nakon ove rasprave vidljivo sljedeće: netočno je da hrvatski branitelji nemaju staž pokriven doprinosima iz rada, temeljem kojeg ostvaruju pravo na mirovinu. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na mirovinu s prosječnim mirovinskim stažem 18,8 godina, a djelatne vojne osobe, od kojih većina ima status hrvatskog branitelja, s više od 30 godina staža“, kazao je te dodao kako financijski pokazatelji jasno pokazuju da hrvatski branitelji nisu teret hrvatskog društva.

“Iz svega navedenog jasno je da mirovine po posebnim propisima koje ostvaruju hrvatski branitelji, ponajprije stradalnici najtežih kategorija, nisu nikakav destabilizirajući faktor mirovinskog sustava pa samim time niti teret hrvatskog društva. Podsjećam i ovom prigodom da su upravo hrvatski branitelji najzaslužniji što danas živimo u slobodnoj i neovisnoj državi. Hrvatski branitelji jedino su privilegirani što su branili i obranili Republiku Hrvatsku Domovinskom ratu, a svi koji danas dovode u pitanje njihova prava neka se sami zapitaju tko im je to omogućio kao i demokraciju u kojoj svatko ima pravo propitkivati, ali ne i manipulirati“, poručio je ministar Medved, zaključivši: “Svojim zauzimanjem za hrvatske branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata te vrlo konkretnim projektima i mjerama, među kojima su Zakon o hrvatskim braniteljima i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, ova Vlada jasno je pokazala da su hrvatski branitelji temelj, a ne teret hrvatske države i hrvatskog društva. Usudim se reći da je učinila više od mnogih dosadašnjih, a uvjeravam vas da će tim smjerom nastaviti i ubuduće.“
 
 
 
 
 

Pisane vijesti