Obljetnica tragične pogibije hrvatskih domoljuba u Kusonjama

  • Slika /FOTOGRAFIJE/Rujan/Kusonje/1.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja u Rakovom Potoku, započelo je u petak, 8. rujna 2017. godine, obilježavanje obljetnice tragične pogibije hrvatskih domoljuba u Kusonjama.

Jedan od najsurovijih zločina u povijesti Domovinskog rata dogodio se upravo ovdje na blagdan Male Gospe prije 26 godina, kada su srpski pobunjenici okrutno ubili 20 hrvatskih branitelja, hrabrih heroja koji su branili svoje, na svome.

Komemoraciji su, uz obitelji poginulih hrvatskih branitelja, nazočili ministar hrvatskih branitelja i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved, izaslanici predsjednice Republike Hrvatske, general Mile Ćuk i predsjednika Hrvatskog Sabora, saborski zastupnik Miro Totgergeli, predstavnici regionalne i lokalne vlasti, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te učenici područnih škola.

Mimohodom istine, sudionici komemoracije uputili su se od spomen-obilježja prema Kapelici Male Gospe u Kusonjama gdje je održan prigodni program i služena Sveta misa za duše poginulih hrvatskih branitelja koju je predvodio bjelovarsko-križevački biskup, msgr. Vjekoslav Huzjak.

Ministar hrvatskih branitelja i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske pozvao je sve prisutne, na ovome mjestu na kojem se odaje priznanje zajedništvu, lojalnosti, hrabrosti, duhovnim i moralnim vrijednostima koje su vodile hrvatske branitelje, na to isto zajedništvo, slogu i međusobno uvažavanje jer je hrvatski narod, vodeći se upravo ovim vrijednostima, ostvario tada nezamislivo. „Činili smo ogromne korake u bezizlaznim i beznadnim situacijama u nedavnoj prošlosti. I zato poštujmo našu prošlost s dubokim pijetetom prema svakoj žrtvi, a ujedinimo se u rješavanju problema hrvatskog društva danas stvarajući pretpostavke za egzistencijalnu sigurnost, demografsku i gospodarsku obnovu, zapošljavanje i bolji životni standard koji će omogućiti mladima ostanak u svojoj zemlji te dostojnu i ponosnu zajedničku budućnost prema idealima s kojima su živjeli i umirali naši hrabri hrvatski branitelji", poručio je.

Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, general Mile Ćuk istaknuo je kako ovakva mjesta ostavljaju dubok dojam na sve koji vole svoju Domovinu. „Ovdje u Kusonjama uvijek ostaje onaj isti snažni osjećaj pijeteta prema tim hrabrim ljudima, ljudima velikog srca koji su vjerovali u svoj san o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.“

Uistinu se tragedija iz Kusonja razlikuje od većine drugih tragedija iz Domovinskog rata. Iako su se mogli povući iz kuće u kojoj ih je opkolio daleko nadmoćniji neprijatelj, hrvatski branitelji koji su preživjeli nemilosrdne napade gledajući ranjavanje i smrt svojih prijatelja, nisu to učinili jer nisu željeli napustiti svoje ranjene i poginule. Iscrpljeni i izmoreni, ostali su s njima do zadnjeg izloživši se živi brutalnom masakru agresorske vojske. I kao da zvjerski pokolj nije bio dovoljan, uslijedila je gotovo šestomjesečna agonija obitelji bez traga i glasa o njihovim najmilijima čija su izmasakrirana tijela, u želji da se prikrije zločin, zakopana u šumu, u prvu pronađenu masovnu grobnicu žrtava iz Domovinskog rata. Zločinačka narav neprijatelja pokazala se u punom svjetlu na tom istom mjestu i dvije godine kasnije, kada su žrtve zločina bile obitelji, prijatelji i ratni kolege okrutno ubijenih hrvatskih branitelja koji su žrtvama zločina željeli upriličiti komemoraciju. Ljudima s cvijećem i svijećama u rukama, punima boli i tuge, podmetnuta je mina koja je odnijela još tri života, a psihički i emotivno slomljene obitelji dodatno tjelesno osakatila pred očima hrvatske javnosti.
 
U Kusonjama su na blagdan Male Gospe 1991. godine poginuli hrvatski branitelji: Nikola Benkus, Željko Besek, Marinko Crnogaj, Mato Čančar, Miroslav Černak, Marijan Dukić, Stipe Gadža, Petar Grubeša, Stjepan Kolar, Vladimir Krivačić, Stjepan Mamić, Anto Ivandić, Tadija Markić, Ivan Palić, Zlatko Pavlović, Nedjeljko Pekić, Mario Posarić, Igor Stipić, Dubravko Štefulinac i Ante Tandara, a 1993. Stanko Palić, Mirko Pereš i Željko Šegović.

Pisane vijesti