U Slunju obilježena 34. godišnjica okupacije i progonstva Slunjana

„Činimo sve da bi rane zacijelile i da bi ljudi tu ostali živjeti. Nema resora Vlade koji ne participira u razvoju, i to je naš dug prema ovome kraju u Karlovačkoj županiji“, naglasio je ministar Medved, zaključivši da je Slunj svakim danom sve ljepši i gospodarski razvijeniji, iako su i dalje vidljive posljedice velikosrpske agresije

Prigodnim programom koji se tradicionalno održava pod nazivom "Da se ne zaboravi" obilježena je 34. godišnjica okupacije Slunja i progonstva Slunjana 1991. godine, a u ime predsjednika Vlade obilježavanju te tužne obljetnice iz Domovinskog rata nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Tim povodm odana je počast žrtvama polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Gradskom parku u Slunju, a potom su sudionici obilježavanja sudjelovali u Koloni sjećanja. Počast je odana i kod spomen-obilježja poginulim policajcima na zgradi FINA-e, a potom je u Crkvi Presvetog Trojstva služena misa za sve žrtve iz Domovinskog rata, koju je predvodio gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo.

U Pučkom otvorenom učilištu održana je tribina pod nazivom „Da se ne zaboravi“, na kojoj su se najviši uzvanici obratili prigodnim govorima, a u Galeriji Pučkog otvorenog učilišta priređena je izložba fotografija stradanja Slunja i njegovih stanovnika u velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

Ministar Medved osvrnuo se na strahote i razaranja koja su pretrpjeli branitelji i žitelji toga kraja, poručivši da se to ne može i ne smije zaboraviti.

„Gotovo nijedan krov nije ostao čitav, a i crkva je bila spaljena. Oni koji su ostali su mučeni i ubijani“, naglasio je te dodao da je danas Slunj svakim danom sve ljepši i gospodarski razvijeniji, istaknuvši da Vlada RH podupire razvoj Slunja i okolnih općina, iako su i dalje vidljive posljedice velikosrpske agresije.

„Činimo sve da bi rane zacijelile i da bi ljudi tu ostali živjeti. Nema resora koji ne participira u razvoju, i to je naš dug prema ovome kraju u Karlovačkoj županiji. Ova područja su bila spaljena i zaostajala su za drugima, ali lagano stižemo taj stupanj razvijenosti“, naglasio je ministar Medved.

Slunjska gradonačelnica Mirjana Puškarić je rekla kako Slunj gradi svoju budućnost na razvijanju ruralnog turizma i projektima kao što su izgradnje višestambene zgrade za mlade, sportske dvorane ili pročistača otpadnih voda.

Među prisutnima je bio i zapovjednik obrane Slunja te 58. samostalne bojne Slunj i 14. domobranske pukovnije, Vladimir Katić. Napomenuo je da je nakon višestranačkih izbora u Hrvatskoj i ustrojem hrvatske policije na tom području krenuo otpor hrvatskoj državnoj vlasti. Grad Slunj branilo je oko sedamsto pripadnika ZNG-a, Hrvatske vojske i policije.

„Hrvatsku vojsku smo stvarali u okruženju jer su ceste prema Karlovcu, Plitvicama i Ogulinu bile zatvorene. Hrvatska vojska se uspjela održati oko tri mjeseca u vrlo teškim uvjetima, bez vode i struje. Bila je to nenormalna situacija, ali to je ratno vrijeme i imali smo vjeru u uspjeh“, naveo je Katić. Ipak, bez logistike je obrana Slunja slomljena za velikog napada JNA iz tri smjera. U okruženju nismo više mogli pružati otpor jer nismo imali s čime, dodao je.

Slunj je 1991. godine bio 104 dana pod opsadom i okruženju Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba prije nego što su ga agresori zauzeli. Nakon što je tzv. JNA zauzela Slunj s tog je područja protjerano više od 15.000 Hrvata, a 352 hrvatskih branitelja i civila ubijeno je na tom području.

Pisane vijesti