Obilježena 33. obljetnica oslobađanja zloglasnog neprijateljskog uporišta u Bučju

„Prošlo je 33 godine, puno toga se zaboravi, ali ovi događaji i značaj ovih operacija se ne zaboravlja. Koristimo ove obljetnice i podučiti one koji možda ne znaju da sloboda koju danas imamo nije darovana. Plaćena je ona krvlju mnogih sinova hrvatskog naroda. Ukoliko ne znaju, neka dođu ovdje na Bučje, neka pogledaju i ovaj zid boli na kojima su podaci i slike ubijenih ovdje u logoru Bučje. Neka zapamte da još uvijek 24 osobe tražimo ovdje s Bučja, kao što još uvijek tražimo 1782 nestala,“ naglasio je ministar Medved

U mjestu Bučje kod Pakraca danas je obilježena 33. obljetnica oslobađanja zloglasnog uporišta srpskih paravojnih postrojba na tom području 1991., kao dio vojne operacije Papuk '91., u kojoj je Hrvatska vojska oslobodila velik dio okupirane zapadne Slavonije. Riječ je o jednoj od prvih  oslobodilačkih operacija u Domovinskom ratu u kojoj su poginula 142 hrvatska branitelja.

Okupljanje je započelo kod spomen obilježja kraj kapelice posvećene sv. Antunu Opatu, a počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima odana je kod Spomen-obilježja u Bučju gdje su zapaljene svijeće i položeni vijenci. U ime predsjednika Vlade počast je odao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

" Prošlo je 33 godine, puno toga se zaboravi, ali ovi događaji i značaj ovih operacija se ne zaboravlja. Koristimo ove obljetnice i podučiti one koji možda ne znaju da sloboda koju danas imamo nije darovana. Plaćena je ona krvlju mnogih sinova hrvatskog naroda. Ukoliko ne znaju, neka dođu ovdje na Bučje, neka pogledaju i ovaj zid boli na kojima su podaci i slike ubijenih ovdje u logoru Bučje. Neka zapamte da još uvijek 24 osobe tražimo ovdje s Bučja, kao što još uvijek tražimo 1782 nestala.

Neka dođu i kod Vukovara na lokaciju Petrovačka dola gdje su nakon ubijanja ljudi doveženi i bačeni i na njih su nastavili dovoženje otpada, a ja im poručujem danas, kao što smo sto tisuća kubika otpada uklonili da bi našli kosti najmanje deset posmrtnih ostataka, nikada neću prestati! Uklonit ćemo koliko god treba, prekopati što treba da nađemo naše nestale. Jer slobodu koju imamo dugujemo našim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata", istaknuo je ministar Medved. 

Dodao je i da kroz programe Ministarstva hrvatskih branitelja, koje podupire predsjednik Vlade i svi članovi Vlade, svakodnevno gradimo i osmišljavamo programe kako bi hrvatski branitelji imali odgovarajuće oblike potpore. „Zato smo izgradili naše veteranske centre i zato ćemo sutra na sjednici Vlade donijeti odluku o izgradnji i širenju mreže za još pet veteranskih centara. Danas dolazeći ovdje u Bučje, obišao sam Pakrac gdje ćemo 1. ožujka i simbolično, kada obilježavamo početak Domovinskog rata u Pakracu započeti radove na prvoj Ustanovi za trajni smještaj i boravak hrvatskih branitelja koji su u potrebi, kao i niz drugih radnji i niz drugih potpornih sustava koji prepoznaju potrebe hrvatskih branitelja“ rekao je ministar Medved.

Program obilježavanja 33. obljetnice oslobođenja Bučja organizirala je Zajednica udruga HVIDR-e Požeško-slavonske županije. Obilježavanju su nazočili članovi obitelji ubijenih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i civila, ratni zapovjednici, brojni veterani Domovinskog rata, hrvatski branitelji, bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora, izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednika Vlade i ministra obrane, predstavnici  Ministarstva unutarnjih poslova te pripadnici Hrvatske vojske i policije, župani i gradonačelnici, predstavnici Crkve, predstavnici Zajednice udruga HVIDR-e Požeško-slavonske županije i udruga iz Domovinskog rata te građani koji su došli odati počast herojima. Svečanost je završena uz prigodno druženje i razmjenu uspomena, čime je još jednom potvrđena važnost ovakvih događanja za očuvanje povijesne istine i sjećanja na Domovinski rat.

U Bučju srpski agresori držali zatočene hrvatske vojnike i civile

U selu Bučje pokraj Pakraca agresorske srpske paravojne postrojbe od kolovoza 1991. imale su sabirni logor, u kojem je tijekom više mjeseci bilo zatočeno između 200 i 250 osoba. Većina su to bili hrvatski vojnici, ali i hrvatski civili, među njima žene i djeca. Među zatočenicima su bili i civili srpske nacionalnosti, koji su se odbili priključiti srpskim paravojnim postrojbama protiv Republike Hrvatske ili su surađivali s Hrvatima.

U zloglasnom logoru Bučje, zatočenici su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je neutvrđen broj zatočenika podlegao. Ovdje je mjesto gdje i danas još tragamo za posmrtnim ostacima najmanje 24 osobe, među njima i mirotvorca doktora Šretera.

Dio zatočenika je razmijenjen u dvije razmjene u kolovozu i listopadu 1991. U prosincu 1991. preostale zatočenike srpske su postrojbe premjestile u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj u siječnju 1992. godine.

Pisane vijesti