Komemoracije za žrtve stradale u jami Jazovka i koncentracijskom logoru Jadovno

Povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja i Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske organizirali su u petak, 23. kolovoza, komemoracije za žrtve stradale u jami Jazovka pokraj Žumberka i koncentracijskom logoru Jadovno pokraj Gospića.

Komemoracijama za žrtve stradale u jami Jazovka i koncentracijskom logoru Jadovno prisustvovali su i položili vijence izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i zapovjednik hrvatske kopnene vojske, general Dragutin Repinc, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja i predsjednik Povjerenstva Predrag Matić, zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ, pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić te članovi Povjerenstva, ali i predstavnici diplomatskog zbora, vjerske i sveučilišne zajednice te predstavnici nevladinih udruga. Jama Jazovka nalazi se kod Sošica na Žumberku. Prve žrtve koje su ubijene i bačene u jamu Jazovka bili su zarobljeni vojnici NDH, dok su u sljedećem valu likvidacija u Jazovku dovoženi ranjenici i zarobljenici, kao i ostali neprijatelji novoga komunističkog poretka.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća kod jame Jazovka, delegacija je posjetila etnografsku zbirku u Samostanskoj kući Sestara Bazilijanki u Sošicama.

Po završetku posjeta Sošicama, delegacija je položila vijence i zapalila svijeće u spomen na žrtve koncentracijskog logora Jadovno. Istoimeni je logor u dolini Velebita, zapadno od Gospića, otvoren 11. travnja, a zatvoren 25. kolovoza 1941. Obično se uz logor Jadovno povezuje Šaranova jama, jedna od više desetaka jama na prostoru Velebita u kojima su ubijene i ubačene žrtve vlasti NDH.

"Jazovka i Jadovno su simbolička mjesta koja su Hrvatsku dijelila posljednjih sedamdesetak godina. Danas, po prvi puta od samostalnosti, okupili smo se ovdje kako bismo se poklonili svim žrtvama, jer su za nas sve žrtve jednake", rekao je ministar branitelja Predrag Matić.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu.

Hrvatska se 2011. godine obilježavanjem Europskog dana sjećanja pridružila većini zemalja članica EU u promišljanju kompleksne zajedničke povijesti. Europski parlament u svojoj preporuci svakoj zemlji ostavlja slobodu da obilježavanje sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima prilagodi vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se na taj način svrstala uz zemlje kao što su Estonija, Latvija, Litva, Slovenija i Švedska koje obilježavanju 23. kolovoza kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok ostale članice Europske unije 27. siječnja obilježavaju kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu naglašava da Europa neće biti ujedinjena, osim ako nije u mogućnosti stvoriti zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko nasljeđe, ali i iznoseći poštene i temeljite rasprave o njihovim zločinima u prošlom stoljeću.

Pisane vijesti