Komemoracija za žrtve stradale u koncentracijskom logoru Jadovno i u jami Jazovka

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Ministarstvo branitelja organiziralo je 23. kolovoza komemoraciju za žrtve stradale u koncentracijskom logoru Jadovno i u jami Jazovka.

Komemoraciji za žrtve stradale u koncentracijskom logoru Jadovno i u jami Jazovka prisustvovali su i položili zajednički vijenac izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general-bojnik Mate Ostović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja i predsjednik Povjerenstva Predrag Matić, zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ, pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić te članovi Povjerenstva, ali i predstavnici diplomatskog zbora, vjerske i sveučilišne zajednice te predstavnici nevladinih udruga. Koncentracijski logor Jadovno u dolini Velebita, zapadno od Gospića, otvoren je 11. travnja, a zatvoren 25. kolovoza 1941. Obično se uz logor Jadovno povezuje Šaranova jama, jedna od više desetaka jama na prostoru Velebita u kojima su ubijene i ubačene žrtve vlasti NDH.

"Odavanje pijeteta žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima je civilizacijska, ali i politička gesta hrvatske države. To je i znak da je hrvatsko društvo i hrvatska država na dobrom putu izgradnje društva na demokratskim vrijednostima, toleranciji i uvažavanju drugih i drugačijih", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

"Ovo je druga godina obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Žrtve su u prvom planu, nema podjele žrtava i one zaslužuju svoj mir", rekao je ministar branitelja Predrag Matić.

Po završetku posjete koncentracijskom logoru Jadovno, delegacija je položila zajednički vijenac i zapalila svijeće i za žrtve stradale u jami Jazovka koja se nalazi kod Sošica na Žumberku. Prve žrtve koje su ubijene i bačene u jamu Jazovka bili su zarobljeni vojnici NDH, dok su u sljedećem valu likvidacija u Jazovku dovoženi ranjenici i zarobljenici, kao i ostali neprijatelji novoga komunističkog poretka.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu.

Hrvatska se 2011. godine obilježavanjem Europskog dana sjećanja pridružila većini zemalja članica EU u promišljanju kompleksne zajedničke povijesti. Europski parlament u svojoj preporuci svakoj zemlji ostavlja slobodu da obilježavanje sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima prilagodi vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se na taj način svrstala uz zemlje kao što su Estonija, Latvija, Litva, Slovenija i Švedska koje obilježavanju 23. kolovoza kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok ostale članice Europske unije 27. siječnja obilježavaju kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu naglašava da Europa neće biti ujedinjena, osim ako nije u mogućnosti stvoriti zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko nasljeđe, ali i iznoseći poštene i temeljite rasprave o njihovim zločinima u prošlom stoljeću.

Pisane vijesti