- Objavljeno: 19.05.2026.
Identificirane tri žrtve iz Domovinskog rata
Identificirana su dvojica hrvatskih branitelja i jedna žena, civil, svi žrtve velikosrpske agresije na Vukovar. Ministar Medved poručio je da je pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu trajan prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade RH
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, danas su na Medicinskom fakultetu u Zagrebu identificirane tri žrtve iz Domovinskog rata - dvojica hrvatskih branitelja i jedna žena, civil, svi nestali odnosno ubijeni u jesen 1991. tijekom velikosrpske agresije na Vukovar.Uz obitelji žrtava, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko, dekan Medicinskog fakulteta prof. Slavko Orešković, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar prof. Anto Blažanović i prof. Milovan Kubat iz DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku te predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.
Identificirani vukovarski branitelji ubijeni u dobi od 21 i 26 godina i 68-ogodišnja žena
Hrvatski branitelj Zlatko Bataković, dragovoljac Domjovinskog rata i pripadnik 3. gardijske brigade, sudionik obrane Vukovara. Zarobljen je prilikom okupacije Vukovara 18. studenoga 1991. na Ristićevom salašu zajedno s drugim braniteljima na tom položaju. Ubijen je u dobi od 26 godina, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli kod Vukovara, nekadašnjem odlagalištu otpada.
Hrvatski branitelj Darko Bilušić, dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik 204. brigade HV-a, sudionik obrane Vukovara, zarobljen je također 18. studenoga 1991.u prostoru VUPIK-a, gdje se nalazio kao ranjenik, a prilikom zarobljavanja zajedno s roditeljima i drugim osobama odveden u hangare na Velepromet, odakle mu se gubi trag. Ubijen je u dobi od 21 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su također u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli.
Danas je identificirana i Zorka Jeger, koja je kao civil poginula 1. listopada 1991. prilikom pada granate na njenu kuću u Vukovaru, u dobi od 68 godina. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su neposredno nakon mirne reintegracije na vukovarskom stadionu Sloga. Za nju nije bio pokrenut postupak traženja, a identificirana je u postupku revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka.
Medved: Ovo je rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja i detaljne revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka
„Iz navedenih podataka vidljiva su i dva ključna smjera našeg djelovanja u procesu traganja za osobama nestalim u Domovinskom ratu, a to su terenska istraživanja i revizija neidentificiranih posmrtnih ostataka“, kazao je ministar Medved.
Dodao je da se terenska istraživanja provode kontinuirano na svim lokacijama za koje imamo saznanja o mogućem postojanju grobnica, a posebno se izdvaja Petrovačka dola - najzahtjevnija i najduže istraživana lokacija prikrivene grobnice iz Domovinskog rata.
Podsjetio je da se ta lokacija istražuje još od travnja 2022., a prvi posmrtni ostaci žrtava pronađeni su u svibnju 2024., nakon pune dvije godine intenzivnog pretraživanja terena. Utvrđeno je da se radi o sekundarnoj, moguće i tercijarnoj grobnici, što znači da su posmrtni ostaci premještani iz primarnih grobnica s ciljem prikrivanja zločina.
Na toj lokaciji u protekle četiri godine iskopano je, pregledano i izvezeno gotovo 174.000 m³ otpada, ispod kojega je zasad pronađeno više od 2000 fragmentiranih kostiju, što značajno usložnjava obradu posmrtnih ostataka i DNA identifikaciju.
Zaključno s današnjom identifikacijom, od posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovne grobnice Petrovačka dola identificirano je ukupno 38 osoba - 22 hrvatska branitelja i 16 civilnih žrtava, u rasponu dobi od 21 do 68 godina.
„Nastavljamo pretraživanje te i drugih lokacija, kako u Podunavlju, gdje je najveći broj nestalih u Domovinskom ratu, tako i na Banovini i drugdje, a uz terenska istraživanja, usmjereni smo i na reviziju neidentificiranih posmrtnih ostataka, kao i kontinuirano unaprjeđenje identifikacijskih postupaka“, istaknuo je ministar Medved.
Dodao je kako je primjer toga i današnja identifikacija civilne žrtve, koja je ekshumirana još u srpnju 1998., a identificirana tek nakon što je obitelj na naš poziv početkom 2026. dala krvne uzorke za DNA analizu.
„Dakle, iako nije bio pokrenut postupak traženja, uspjeli smo doći do obitelji i potvrditi identitet još jedne žrtve iz Domovinskog rata, koja će sada napokon počivati u miru“, kazao je Medved te dodao kako taj slučaj potvrđuje važnost revizije NN posmrtnih ostataka i kontinuirane suradnje s obiteljima nestalih osoba putem udruga koje ih okupljaju, ali i izravno, kada ukaže potreba i gdje je to moguće.
„O važnosti, ali i učinkovitosti postupka revizije NN posmrtnih ostataka najbolje govori podatak da smo u proteklih 10 godina u postupku revizije identificirali 108 osoba ekshumiranih ranije, a uz identifikaciju 235 osoba ekshumiranih u našem mandatu identificirali smo ukupno 343 osobe“, kazao je Medved.
Osvrnuo se i na važnost terenskih istraživanja te podsjetio da je u njegovom mandatu od 2016. godine, u koordinaciji Ministarstva hrvatskih branitelja istraženo više od 440 lokacija površine približno 1.074.000 m² te pronađeno sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica iz Domovinskog rata.
Pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu trajan prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade RH
„Pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu trajan je prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade RH, naša obveza prema njima i njihovim obiteljima, koji su nam najsnažniji poticaj. Zato nastavljamo ulagati u ljudske i materijalne kapacitete, moderniziramo opremu i unaprjeđujemo metodologiju, kako bi ubrzali proces identifikacije“, poručio je ministar Medved.
Podsjetio je da je Vlada uložila značajna sredstva (5 mln kuna) u modernizaciju DNA laboratorija još 2019. godine, a u travnju ove godine osigurala dodatnih 250 tisuća eura radi veće protočnosti i ubrzanja DNA identifikacija.
Istaknuo je da su nedostatak informacija i protok vremena i dalje najveće prepreke u ovom procesu te i ovom prilikom pozvao sve koji mogu pomoći u pronalaženju grobnica i saznavanju istine o nestalima da se s povjerenjem obrate, a zahvalio svima koji u tom procesu pomažu.
Nakon današnje identifikacije, Republika Hrvatska traga za još 1725 hrvatskih državljana nestalih u Domovinskom ratu, od kojih na području Vukovarsko-srijemske županije 446, a na području Vukovara 320 osoba.
Najavljene izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu
Ministar Medved ujedno je najavio izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesen 2019. godine kao prvi i jedinstveni zakon kojim su uređena prava nestalih i njihovih obitelji, a prvi put predlažu se izmjene i dopune vezane uz ostavinske postupke.
„S obzirom na još uvijek velik broj nestalih osoba, obitelji koje ne žele iz emotivnih razloga proglasiti svoje nestale bližnje umrlima suočavaju se s problemima u ostavinskim postupcima. Na inicijativu i u suradnji sa Savezom udruga koje okupljaju obitelji nestalih, krenuli smo u rješavanje i tog pitanja kako bi se riješilo nasljeđivanje imovine nestalih osoba, a da ih se pri tome ne treba proglasiti umrlima“, pojasnio je.
Naglasio je kako predložene izmjene nemaju nikakav financijski učinak, ali će itekako pomoći obiteljima nestalih u ostavinskom postupku: „Činimo to prije svega kako bi pomogli obiteljima nestalih premostiti i taj problem, a uvažavajući pravne mogućnosti - stoga predlažemo ove izmjene i dopune“.