Moglo bi Vas zanimati

1. Kako se zapošljava u državnoj službi?
Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se putem javnog natječaja, internog oglasa, premještaja i oglasa.

Zapošljavanje u državnoj službi provodi se temeljem Zakona o državnim službenicima, provedbenih propisa za provedbu tog Zakona i Plana prijma u državnu službu. Državna tijela putem Plana prijma u državnu službu planiraju popunjavanje slobodnih radnih mjesta, koji za sva državna tijela donosi Ministarstvo uprave. Radna mjesta su predviđena Pravilnikom o unutarnjem redu koji donosi čelnik državnog tijela.

Temeljem Plana prijma za tekuću godinu, državno tijelo objavljuje javni natječaj ili oglas.

 
2.Gdje se objavljuju javni natječaji i oglasi?
Javni natječaji i oglasi objavljuju se u Narodnim novinama, na mrežnim stranicama Ministarstva uprave i tijela koje raspisuje javni natječaj ili oglas te na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
3. Po čemu se razlikuju javni natječaj i oglas?
Zapošljavanje osobe putem javnog natječaja rezultira državnom službom na neodređeno vrijeme. Oglas se raspisuje zbog povećanog opsega poslova na određenom radnom mjestu ili radi zamjene dugotrajno odsutnog službenika te takvo zapošljavanje rezultira državnom službom na određeno vrijeme, dok traju poslovi čiji se opseg privremeno povećao odnosno do povratka odsutnog službenika. Iznimno, za potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta.

Kod prijma u državnu službu na neodređeno vrijeme, žalba na rješenje o prijmu ima odgodni učinak dok kod prijma u državnu službu na određeno vrijeme, žalba na rješenje o prijmu ne odgađa izvršenje rješenja.
4. Kako se provodi postupak selekcije kandidata pri zapošljavanju?
Postupak selekcije kandidata pri zapošljavanju provodi se temeljem Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, a sastoji se od testiranja, intervjua i psihološkog testiranja kandidata.

Testiranje se provodi u dvije faze. Prva faza sastoji se od provjere znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta. Druga faza testiranja sastoji se od provjere znanja stranog jezika i znanja rada na računalu ako je taj uvjet propisan za popunjavanje radnog mjesta.

Na intervju se potom pozivaju kandidati koji su ostvarili ukupno najviše bodova u prvoj i drugoj fazi testiranja (10 kandidata za svako radno mjesto), na kojem se utvrđuju znanja, sposobnosti, vještine, interesi, profesionalni ciljevi i motivacija kandidata za rad u državnoj službi te rezultati ostvareni u njihovom dosadašnjem radu.

Nakon provedenih intervjua, do 5 kandidata s rang liste upućuje se na psihološko testiranje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
5. Gdje se može vidjeti tko je primljen u državnu službu?
Rješenje o prijmu odabranog kandidata u državnu službu objavljuje se na mrežnoj stranici tijela koje je raspisalo javni natječaj ili oglas i Ministarstva uprave. Dostava rješenja svim kandidatima smatra se obavljenom istekom roka od 8 dana od dana objave rješenja na mrežnoj stranici Ministarstva uprave, a kandidat koji je pristupio testiranju može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dostave rješenja.

 
6. Što se smatra potpunom prijavom na javni natječaj ili oglas?
Potpunom prijavnom na javni natječaj ili oglas smatra se ona prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u tekstu javnog natječaja ili oglasa.
7. Što se smatra pravovremenom prijavom na javni natječaj ili oglas?
Pravovremenom prijavom na javni natječaj ili oglas smatra se prijava zaprimljena u Ministarstvu, neposredno ili putem pošte, u roku od osam dana od dana objave javnog natječaja u Narodnim novinama, odnosno od objave oglasa na web stranici Ministarstva uprave. Pravovremena prijava je i ona koja je predana pošti u roku od osam dana od objave javnog natječaja u Narodnim novinama, odnosno od objave oglasa na web stranici Ministarstva uprave.
8. Tko treba položiti državni stručni ispit?
Državni službenik koji je primljen u državnu službu i koji je zadovoljio na probnom radu, treba položiti državni stručni ispit u roku od 6 mjeseci od isteka probnog rada. Državni službenik koji ima položen pravosudni ispit nije dužan polagati državni stručni ispit.

Službenik iz javne službe ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave premješten u državno tijelo imat će obvezu polaganja državnog stručnog ispita u roku od 6 mjeseci od dana rasporeda na radno mjesto.

 
9. Imaju li državni službenici probni rad?
Za državne službenike primljene na neodređeno vrijeme probni rad traje 3 mjeseca, dok za državne službenike primljene na određeno vrijeme probni rad traje 2 mjeseca. Za osobe primljene redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci.

Iznimno, ako je radno mjesto u državnom tijelu popunjeno premještajem službenika iz javne službe ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, takvom se službeniku neće odrediti probni rad.

 
10. Tko se može premjestiti u državno tijelo?

U svrhu racionalnog upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi, a temeljem Zakona o državnim službenicima, premještaj službenika je jedan od načina popunjavanja slobodnih radnih mjesta. Službenik iz javne službe ili službenik tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti premješten na radno mjesto u državnu službu, kao što i državni službenik može biti premješten u tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javnu službu, pod uvjetima određenim Zakonom o državnim službenicima.

Da bi postupak bio dostupan svim zainteresiranim službenicima osmišljena je aplikacija „CIRCA“ kao siguran alat za dijeljenje podataka i dokumenata.

11. Koji su pravni izvori temeljem kojih Komisija za prijam u državnu službu utvrđuje ima li kandidat odgovarajući stupanj obrazovanja?
Komisija za prijam u državnu službu, držeći se traženih uvjeta iz javnog natječaja ili oglasa, utvrđuje razinu obrazovanja i znanstvena područja na osnovi traženih i priloženih dokaza uz prijava, a temeljem:

 
12. Kojim je zakonima regulirano pravo prednosti pri zapošljavanju?
Pravo prednosti pri zapošljavanju regulirano je člancima 101.- 104. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, člankom 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te člankom 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
13. Tko može ostvariti pravo prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji?
Nezaposlene osobe iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koje pravo prednosti pri zapošljavanju mogu ostvariti pod jednakim uvjetima prema sljedećem redoslijedu su:
  • dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
  • dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
  • hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata
  • član uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
  • dragovoljac iz Domovinskog rata
  • hrvatski branitelj iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
  • dijete umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
  • dijete umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
  • dijete umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
  • dijete dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i
  • dijete hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.


Iznimno, osoba iz prethodno navedenih kategorija pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima može ostvariti i ako je zaposlena na poslovima koji ne odgovaraju njezinoj stručnoj spremi ili prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa ako ispunjava sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.

 
14. Tko je obvezan dati pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji?
Prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja, kao i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezni su dati prednost pod jednakim uvjetima osobama iz članka 101. stavaka 1.-3. i članka 102. stavaka 1.-3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
15. Kako se ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji?
Za ostvarivanje prava prednosti prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas, potrebno je priložiti:
16. Što učiniti ako je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji?
Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može, ako se radni odnos zasniva rješenjem, u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata, podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora ili može, ako se radni odnos zasniva ugovorom o radu, podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom  ili u roku od 30 dana od saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom.
17. Koje su zapreke za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji?
Pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima neće moći ostvariti osoba iz članka 101. stavaka 1.-3. i članka 102. stavaka 1.-3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, ako joj je:
  • zadnji radni odnos prije prijave na javni natječaj ili oglas prestao temeljem izvršnog rješenja o: prestanku službe po sili zakona ili prestanku službe otkazom ili izvanrednom otkazu
  • radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao njenom krivnjom, i to u slučaju: redovitog otkaza ugovora o radu kada je otkazala ugovor o radu ili redovitog otkaza uvjetovanog njezinim skrivljenim ponašanjem ili izvanrednog otkaza, osim kada ugovor o radu izvanredno otkaže zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.