„Ponovit ćemo i danas, to su bili zaista presudni dani za opstojnost Republike Hrvatske. To su bili odlučujući dani biti ili ne biti. Slabo naoružana hrvatska vojska, ali s jasnim ciljem, pod svaku cijenu obraniti Laslovo! Obraniti živote ljudi koji su ovdje bili, do zadnjeg trenutka dok je postojala osnova za obranu“ rekao je ministar Medved
Povodom 33. obljetnice herojske obrane i okupacije Laslova i tužnog sjećanja na poginule, umrle i nestale branitelje i civile tijekom Domovinskog rata, u Laslovu je održana komemoracija koja je okupila mnogobrojne sudionike, članove obitelji stradalih i nestalih branitelja i civila, ratne zapovjednike, hrvatske branitelje, izaslanstva županijskih i općinskih vlasti, Hrvatske vojske i policije, mađarske nacionalne manjine, diplomatske predstavnike te predstavnike udruga iz Domovinskog rata.
Obilježavanje je započelo u subotu 23. 11. simboličnim paljenjem 48 lampiona u Parku hrvatskih branitelja u čast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilima Laslova, da bi se nastavilo danas središnjom komemoracijom gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće na počivalištima poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, a nakon toga upriličen je svečani doček sudionika polumaratona „Vukovar - Laslovo“. Sudionici polumaratona Glasnici istine i Vukovarski triatlonski klub, trčanjem su odali počast žrtvama Domovinskog rata.
Središnja ceremonija s komemoracijom održana je kod Spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja - mjestu posebnog pijeteta, gdje su nazočni polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća, minutom šutnje i molitvom odali počast svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima i civilima Laslova, a učenici Osnovne škole Laslovo također su održali prigodan program.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Medved, ujedno izaslanik predsjednika Vlade podsjetio je da su Laslovo branili njegovi žitelji Hrvati i Mađari te dragovoljci koji su dolazili iz svih krajeva Hrvatske, pa i iz inozemstva i kojima se danas iskazuje neizmjerna zahvalnost i poštovanje. „Ponovit ćemo i danas, to su bili zaista presudni dani za opstojnost Republike Hrvatske. To su bili odlučujući dani biti ili ne biti. Slabo naoružana hrvatska vojska, ali s jasnim ciljem, pod svaku cijenu obraniti Laslovo! Obraniti živote ljudi koji su ovdje bili, do zadnjeg trenutka dok je postojala osnova za obranu“ rekao je ministar Medved.
Dodao je da se još uvijek traga za 15 nestalih osoba iz Laslova i da Ministarstvo hrvatskih branitelja svakodnevno provodi programe probnih iskapanja te rješavanja sudbine nestalih osoba.
„Ovdje smo proteklih godina pronašli i identificirali dvije osobe, a na širem području Laslova imali smo više od 20 probnih iskapanja i nastavljamo s tim procesom koji je iznimno zahtjevan i složen, posebice zbog izostanka točnih informacija“, rekao je ministar Medved.
Zahvaljujući naporima saborskog zastupnika mađarske nacionalne manjine Roberta Jankovicsa i Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, u Laslovu je danas otvoren i Muzej Domovinskog rata, koji je koncipiran tako da se što kvalitetnije prenese slika o Laslovu iz 1991. i kojim se trajno čuva sjećanje na hrabrost i borbu branitelja i civila ovog područja. „Muzej će ponajprije služiti budućim generacijama da spoznaju istinu o strahotama koje su se dogodile u Laslovu, ali i da prepoznaju hrabrost hrvatskih branitelja koji su branili ovo mjesto“, poručio je ministar Medved.
Saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics rekao je da je koncepcija muzeja multimedijska - na sedam ekrana prikazuju se fotografije poginulih branitelja, video zapisi hrvatske i mađarske televizije iz toga vremena, a postoji i jedan dio koji govori o tome kako Laslovo izgleda danas. „Posljednjih osam godina uspjeli smo skrenuti pozornost mađarske i hrvatske Vlade na žrtvu Laslova za slobodu Hrvatske, pa smo, osim ovoga Muzeja, uspjeli obnoviti crkvu, izgraditi vrtić, dom kulture i dobrovoljno vatrogasno društvo i stvoriti sve sadržaje koji bi mještanima trebali da ovdje ostanu živjeti“, istaknuo je Jankovics.
Ratni zapovjednik obrane Laslova Ladislav Kočiš rekao je da su u 152 dana obrane Laslova branitelji imali niz teških trenutaka, a jedan od najtežih je bio 20. studenog, kada je okupirano Ernestinovo, jer su tada ostali u potpunom okruženju. „Odolijevali smo još četiri dana, a onda smo odlučili krenuti u proboj prema Ivanovcu, prvom slobodnom teritoriju, gdje smo smatrali da će nas neprijatelj najmanje očekivati. Poveli sve ranjenike i civile za koje smo tada znali da su u Laslovu, i, nakon cjelonoćnog kretanja, pred jutro smo stigli do Ivanovca, u koloni, u kojoj smo imali 257 branitelja i civila“, podsjetio je Kočiš.
Na obilježavanju su nazočili i izaslanik MORH-a general - bojnik Željko Živanović, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Alen Tahiri, zamjenik župana i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić te generalni konzul Mađarske u Osijeku János Magdó. Obilježavanje je organizirala Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Osječko-baranjske županije - Klub Laslovo i Demokratska zajednica Mađara Hrvatske.
Na današnji dan prije 33 godine, nakon pada Vukovara i okupacije Ernestinova, Laslovo je ostalo u potpunom trodnevnom okruženju. Nakon što je tih strašnih dana poginulo 10 branitelja, a nije više bilo hrane, streljiva i lijekova za brojne ranjenike, zapovjedništvo obrane mjesta donijelo je najtežu odluku - odluku o napuštanju sela i proboju do slobodnog Ivanovca. Proboj kroz neprijateljski obruč, pod okriljem noći i magle, bio je čin nevjerojatne požrtvovnosti i snage - nošenja ranjenika na rukama kroz polja kukuruza, prema slobodnom teritoriju. Nažalost, istovremeno kad su branitelji i civili pred zoru stigli do desetak kilometara udaljenog Ivanovca, Laslovo je palo u ruke neprijateljskih snaga na čelu s Arkanom. Podivljale srpska paravojska i tzv. JNA na mjestu su na najstrašniji način ubili sve koje su zatekli - tri starice koje nisu željele napustiti svoje domove. Uslijedila je pljačka i rušenje sela gdje su kuće gotovo do temelja porušene.
U obrani Laslova poginulo je 48 junaka Domovinskog rata, a za 15 osoba nasilno odvedenih i nestalih tijekom Domovinskog rata među kojima je značajan udio osoba mađarske narodnosti, nije poznata sudbina.
foto: Robert Jankovics