Povodom proslave 22. obljetnice osnivanja Specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske Bojne Frankopan, ministar branitelja i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, gospodin Predrag Matić odlikovao je 14 pripadnika te postrojbe Spomenicom Domovinskog rata, odlikovanjem Republike Hrvatske za sudjelovanje u Domovinskom ratu.
Svečanost je započela na Trgu Vladimira Nazora polaganjem vijenca i paljenjem svijeća u spomen na sve poginule hrvatske branitelje. Zajednički vijenac položili su ministar branitelja i izaslanik predsjednika RH, gospodin Predrag Matić i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik, gospodina Boris Kovačić.
Nakon polaganja vijenaca, u Žutici je nastavljeno obilježavanje 22. godišnjice Specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske Bojna Frankopan, gdje je pripadnicima te postrojbe uručeno 14 odlikovanja Republike Hrvatske.
Okupljenima su se obratili brigadir predsjednik udruge i ratni zapovjednik bojne Frankopan, Bruno Zorica - Zulu, predsjednik Lovačkog društva Fazan Topolje Ruda Rom, gradonačelnik Ivanić Grada Javog Bojan Leš, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora i saborski zastupnik Boris Kovačić te izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i ministar branitelja Predrag Matić.
Odluke o dodjeli odlikovanja 14 pripadnika Bojne Frankopan donesene su 1994. godine, ali nikada nisu uručene. Udruga ''Bojna Frankopan'' došla je u posjed isprava o odlikovanjima te se obratila Ministarstvu branitelja zamolbom za pomoć oko pribavljanja odlikovanja i uručenja istih.
Spomenice Domovinskog rata uručene su; Marinku Babiću, Alenu Belasu, Deanu Čaniću, Ivanu Filajdiću, Petru Galiću, Davoru Glasnoviću, Damiru Keku, Deanu Kobešćaku, Mariju Kotaru, Vladimiru Ljubiću, Krešimiru Ragužu, Marinu Rogiću, Anti Rosi i Nikoli Vukadinu.
Bojna Frankopan osnovana je u kolovozu 1991. godine kao druga specijalna postrojba, nakon bojne Zrinski, zbog ukazane potrebe za specijalnim vojnim jedinicama čija je namjena bila nekonvencionalno ratovanje.
Prve zadatke Frankopani obavljaju na području Zagreba gdje sudjeluju u oslobađanju vojarni. Bojna se u rujnu 1991. godine upućuje na prve terene, a manje grupe komandosa odrađuju akcije na području Posavine i okolici Sunje. Prvo borbeno djelovanje u većinskom sastavu Frankopani imaju u listopadu 1991. godine sjeverno od Jasenovca, djelovanje u neprijateljskoj pozadini, izviđanje, diverzije i zasjede. Ovakav način djelovanja Frankopani su zadržali do kraja, dok su najveću diverzantsku akciju izveli napadom na selo Uštice pored Jasenovca, pri čemu su neprijatelju naneseni veliki gubici.
Pripadnici Bojne Frankopan ratuju i u Istočnoj Slavoniji, odnosno Vukovaru i Osijeku. Ista postrojba osigurala je još i izvlačenje 15 tijela poginulih hrvatskih branitelja iz šume Rosinjača kod Osijeka.
Sljedeći borbeni zadaci bojne Frankopan bili su na južnom bojištu. Postrojba je bila smještena u Lovrecu kod Imotskog odakle odlaze u manjim grupama na zadatke u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini (Grude, Ljubuški, Lištica i Dobro selo). Posljednja operacija u kojoj su Frankopani grupno djelovali bila je operacija ''Maslenica''.
Bojna Frankopan 1994. godine prelazi u 1. hrvatski gardijski zdrug koji su sačinjavale najelitnije postrojbe HV-a. Svi pripadnici te visokoprofesionalne, elitne jedinice sudjelovali u najpresudnijim bitkama Domovinskog rata.
Pisane vijesti
