Više od dva desetljeća od Domovinskog rata žrtve seksualnog nasilja nisu prepoznate i zaštićene u okviru hrvatskog pravosuđa te je krajnje vrijeme da se to promijeni, glavni je zaključak okruglog stola održanog u organizaciji Ministarstva branitelja i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Cilj okruglog stola bio je doprinijeti javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu koja je otvorena do kraja travnja 2014.
"Zakonom želimo najprije potaknuti žrtve da progovore o svojoj traumi, a zatim im želimo osigurati primjerenu zdravstvenu i psihološku pomoć, pravnu pomoć te, na koncu, odgovarajuću i dostojanstvenu novčanu naknadu", naglasio je ministar branitelja Predrag Matić.
Istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, koje je i bilo podloga za donošenje Nacrta prijedloga Zakona, procjenjuje da je između 1500 i 2000 žrtava doživjelo teške oblike seksualnog nasilja, što znatno premašuje broj od 120 slučajeva koliko ih je prijavljeno. Žrtve su većinom bile žene, no i jedan dio muškaraca prošao je sličnu torturu.
Zakon predviđa pravo na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć žrtava i članova njihovih obitelji, pravo na obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, medicinsku rehabilitaciju, pravo na smještaj u veteranske centre, besplatnu pravnu pomoć te pravo na jednokratnu novčanu naknadu. "Cilj zakona je razdvojiti reparacije od kriminalnog procesa i spriječiti retraumatizaciju žrtava", naglasio je Bojan Glavašević, pomoćnik ministra branitelja.
Nacrt prijedloga Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, između ostalog, propisuje da je potrebno najkasnije godinu dana od donošenja spomenutog Zakona donijeti i Zakon kojim će se definirati novčane naknade, odnosno osnivanje Fondacije putem koje će se isplaćivati novčane naknade žrtvama.
U sklopu okruglog stola održana je i prezentacija istraživanja koje je 2013. godine proveo Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, a koje definira profil i procjenjuje broj žrtava seksualnog nasilja u Hrvatskoj, kao i implikacije za obeštećenja žrtvama.
Ostvarivanjem prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, Hrvatska se usklađuje s nedavno usvojenom Deklaracijom Ujedinjenih naroda o obvezi sprječavanja seksualnog nasilja u ratu te Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju minimalnih standarda prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela.
Stručnjaci okupljeni oko okruglog stola složili su se kako je potrebno spriječiti dodatnu viktimizaciju žrtava, no kako je bez njihovih iskaza teško dokazati seksualno nasilje i provesti kazneni progon počinitelja. Također, istaknuto je kako je nužno uvesti i dodatne mjere koje bi omogućile punu reintegraciju žrtava u društvo, poput pristupa tržištu rada i prekvalifikacija. Kao i da kod određivanja iznosa novčane naknade, država treba iskazati poštovanje prema žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.
Okrugli stol je organiziran kao dio zajedničkog projekta Ministarstva branitelja, Udruge Žene u domovinskom ratu i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) kojim se želi žrtvama seksualnog nasilja u ratu osigurati status, priznanje, obeštećenje i podršku koju zaslužuju. Projekt su financijski podržali Vlada Švicarske Konfederacije i UN Women.
Pisane vijesti
