Ministar Matić u Varaždinu je danas sudjelovao u svečanosti otkrivanja spomen-obilježja posvećenog 7. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske i njezinim poginulim i nestalim pripadnicima.
Svečanost je započela svetom misom i polaganjem vijenaca u kapelici sv. Juraja, sveca zaštitnika brigade, u Varaždinu. Osim ministra Matića, zajednički su vijenac položili članovi obitelji poginulih pripadnika i sami pripadnici 7. gardijske brigade, kao izaslanik predsjednika Republike Hrvatske vijenac je položio brigadni general Zdravko Jakop, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mario Habek, izaslanstvo Varaždinske županije i Grada Varaždina i Ante Deur, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.
Spomen-obilježje otkrila su djeca i članovi obitelji poginulih pripadnika u prošle godine otvorenom Parku 7. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske "Puma" u Varaždinu. Spomenik 7. gardijskoj brigadi "Puma" podignut je i u znak sjećanja na 67 poginulih, 23 preminula i jednog nestalog pripadnika postrojbe. Autor spomen-obilježja je akademski kipar Krešimir Rod. Ministarstvo branitelja je temeljem Ugovora o sufinanciranju izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj od 15. srpnja 2013. godine Udruzi veterana 7. gardijske brigade isplatilo 39.772,00 kuna.
U svom obraćanju prilikom otkrivanja spomen-obilježja, ministar je istaknuo: "Sedma gardijska brigada je specifična jer je iz kraja koji nije bio direktno zahvaćen ratom otišla na bojišta daleko od svojih domova, po cijeloj Hrvatskoj. Broj poginulih, preminulih, ranjenih i nestalih pripadnika ove brigade puno govori o njezinom ratnom putu."
Sedma gardijska brigada "Puma" osnovana je 23. prosinca 1992. godine Odlukom Vrhovnog zapovjednika OS RH. Tijekom 1993. godine, od veljače do listopada, dio brigade sudjelovao je u obrani karlovačkog bojišta na području Generalskog stola, dok je drugi dio sudjelovao u obrani zadarsko-šibenskog zaleđa. Početkom 1994. godine 7. gardijska brigada sudjelovala je u obrani područja između kanjona Krke i Velebita, u zoni odgovornosti ZP Split, gdje je ostala do pred kraj 1994. godine. U prosincu 1994. godine brigada sudjeluje u ratnim djelovanjima na livanjskom području i Dinari, a u akciji "Zima 94" daje veliki doprinos osvajanju dominantnih visova na Dinari. Sve do svibnja 1995. godine 7. gardijska brigada izmjenjuje se s 4. gardijskom brigadom u ratnim djelovanjima na livanjskom području i Dinari, gdje osim obrambenih djelovanja značajno pomiče prve borbene crte osvajanjem važnih strateških visova na Dinari u akciji "Skok 1". U vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja" 4. kolovoza 1995. godine 7. gardijska brigada započinje napad, da bi već 5. kolovoza ovladala okolicom i gradom Kninom te zajedno s pripadnicima 4. gardijske brigade postavila zastavu Republike Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.
Tijekom Domovinskog rata kroz brigadu je prošlo 4.550 gardista od kojih je 67 poginulih, 23 su preminula, jedan se još uvijek vodi kao nestali, a 252 su ranjena.
Pisane vijesti
